'Dolaskom novih tehnologija i uz pomoć briselskog novca okrećemo poslovne trendove u svoju korist'

Martina Golčić iz 'Koprivničkog poduzetnika' i Robert Rac iz ASR Groupe /Damir Špehar/PIXSELL Martina Golčić iz 'Koprivničkog poduzetnika' i Robert Rac iz ASR Groupe /Damir Špehar/PIXSELL

Za značajniji poticaj gospodarstvu nužna je potpora javne uprave i države te smanjenje birokratskog aparata, upozorio je gradonačelnik.

Panel diskusija "Razvoj poduzetništva u Koprivnici i uspješno realizirani EU projekti" predstavila je uspješne lokalne poduzetnike. Gradonačelnik Mišel Jakšić ističe da su Koprivnici pokrenuli poduzetništvo, no i dalje su ispod prosjeka države i EU.  "Dugo smo okrenuti velikim subjektima i poduzetničkih ideja nam i dalje treba. Ipak, dolaskom novih tehnologija i promjenom mentalnog koda poduzetnika, okrećemo trendove i uz jače korištenje EU fondova, te rješavanjem pitanja infrastrukture i poticajnih mjera doći ćemo do zacrtanih ciljeva˝, kaže Jakšić.

Danijel Dukarić, direktor tvrtke eMerkato objašnjava kako softvere razvijaju već deset godina, a zahvaljujući EU projektu šire poslovanje. Posluju unutar inkubatora Koprivnički poduzetnik, surađuju s njima i imaju njihovu podršku u razvoju.  "U platformi koju smo razvili vidimo veliku mogućnost suradnje raznih OPG-ova ovo kraja. Naime, eMerkato je platforma koja spaja OPG i tržišta preko interneta, a pritom kupac vidi od koga kupuje", ističe Dukarić. Koprivnički poduzetnik ima 30 kompanija koje koriste infrastrukturu i 30-ak koji imaju sjedište na toj adresi. "Primjer eMerkata je dobar, jer će se suradnja malih vidjeti na najbolji mogući način. Oni su predstavili planove u detalje do 2020. godine i jasno je u kojem smjeru idu", kaže Martina Golčić iz Koprivničkog poduzetnika. 

 

Šimić

Stalnim pronalaženjem prilika, građenjem mreže kompetencija i vještina sada imamo devet projekta i stalno smo u potrazi za novim ljudima.

Ističe kako je važno da poduzetnik prema znanjima i vještinama iskonstruiraju ideju, pa onda u inkubatoru dobiju pomoć i, tako reći, "formulu" uspjeha.  Robert Rac iz ASR Groupe ističe kako je mikro poduzetnicima teško naći vremena dublje istraživanje informacija. "U našoj branši je teško naći ljude koji su kvalitetni  stoga moramo dugoročno gledati i razvijati odnos sa zaposlenicima. Dobili smo projekt od 14 milijuna kuna uz 7 milijuna iz EU fondova, a naši partneri se bave administracijom˝, kaže Rac. Jakšić napominje kako je rasprava o obrazovanju loše strukturirana i kako strukovno obrazovanje više ne prati potrebe gospodarstva. "Gubimo vlakove koji su nam nužni kako bismo postali dio svijeta", smatra Jakšić. Dukarićeva tvrtka ima 20-ak zaposlenika.

 

Jakšić

Strukovno obrazovanje više ne prati potrebe gospodarstva. Gubimo vlakove koji su nam nužni kako bismo postali dio svijeta.

"Podržavamo razne projekte, prakse, surađujemo sa studentima kako bi kao malo poduzeće pomogli privukli talente. Poslovi su sve zahtjevniji i sve je manje fizičkog programiranje jer se alati usavršavaju i treba ih dobro poznavati i razumjeti. Sposobnost će morati biti veća i to je velik problem", objašnjava Dukarić.  Ivan Šimić iz Regionalne energetska agencija (REA) nadovezao se pojašnjavajući kako je u zadnjih godinu dana je sve teže zadržati ljude te kako i oni kao javni sektor postaju sve sličniji privatnom.  "Osnovani smo iz EU programa i stalnim pronalaženjem prilika, građenjem mreže kompetencija i vještina sada imamo devet projekta i u potrazi smo stalno za novim ljudima.

 

Dukarić

Razvili smo platformu koja spaja OPG-ove i tržišta preko weba, a pritom kupac vidi od koga kupuje. zahvaljujući EU novcu širimo posao.

EU fondovi zahtijevaju pravila koja su ponekad  i vrlo blesava, no moraju se poštivati", kaže Šimić. Jakšić pak ističe kako je poduzetništvo pokazalo žilavost i okretnost. "Ipak, za značajniji poticaj gospodarstvu nužna je potpora javne uprave i države. Potrebno je smanjenje birokratskog aparata... Reforma javne uprave nije bauk", smatra gradonačelnik. Kao glavnu manu EU fondova panelisti ističu to što iziskuju puno papirologije. "Nema programa za poduzetnike koje većina njih treba. Radimo na tome da utječemo na promjene politika i operativnih programa i vjerujemo da ćemo se u tome uspjeti", poručuje Golčić. 

'Bez promjena nema rasta gospodarstva'

Poslovni uzlet Koprivnice koja je partner projekta već četiri godine, otvorili su Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika i gradonačelnik ovoga grada Mišel Jakšić.  "Godinama smo već tu s dvostrukim ciljem, jedan je bio ukazivati na probleme malih i srednjih poduzetnika, a drugi pružiti im besplatne edukacije. Bez znanja se ne može ići naprijed, pa edukacije zahvaljujući lokalnim upravama i zajednicama dolaze defacto na njihov kućni prag. Koliko smo u tome uspjeli najbolje govori broj gradova koje smo kroz ove četiri godine obišli i poduzetnici kojima smo pružili nova znanja kako bi bili konkurentniji", istaknuo je Nišević. Kako objašnjava gradonačelnik Jakšić, malo i srednje poduzetništvo je ključ razvoja ne samo Koprivnice, nego i cijele Hrvatske. Kako tvrdi, ciljevi grada su jasni, a to je snažno poticati malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo, omogućiti da inkubatori uspješno rade, da se rasprave potiču i da se otvori dijalog iz kojeg svi mogu učiti i stvarati bolje gospodarske okvire i okruženje. "Kroz radionice i komunikaciju možemo poticati raspravu o tome koliko nam je nužna obrazovna reforma, ali i promjene u javnim upravama i državnim agencijama bez koje nema kvalitetnih reforma. Ako nismo u stanju mijenjati zemlju, makar vukli nepopularne poteze, nema  rasta gospodarstva˝, zaključuje Jakšić. 

'Ne zaboravite, europski novac stiže naknadno'

U sklopu Poslovnog uzleta Koprivnice održan je seminar i edukacija "EU fondovi kao mogućnost financiranja za poduzetnike" koji je vodila Kristina Androlić iz tvrtke Androlić konzalting. Seminar je polaznicima pojasnio osnove i pravila EU fondova,  pokazao kako se prijaviti i na čemu se najčešće griješi te koji su aktualni natječaji. Kako tvrdi Androlić, sveukupno će se reformom kohezijske politike staviti na raspolaganje do 351,8 milijardi eura s ciljem ulaganja u europske regije, gradove i gospodarstvo. "Bitno je da razumijete da je to javni novac, novac za građana EU. Taj EU novac nisu donacije ili socijalna pomoć, uvijek se daje u svrhu određenih ciljeva , a Hrvatska do 2020. godine ima na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura", pojašnjava Androlić.  Kroz iskustvo njezina dosadašnjeg rada iznijela je dobre i loše primjere, te kako poraditi na nedostatcima. "Teško je sam napisati projekt, važna je kompletna slika EU fondova.  Jedna od čestih grešaka je da ne slože dobro tim provedbe i onda se krivnja svali na konzultanta. Čest problem su i financije. Poduzetnici se ne pripreme se da novac stiže kasnije i da moraju imati sređenu financijsku konstrukciju, a problem su i krive procjene. Važno je znati da, ako je u projektu nešto napisano, onda se to mora i ispoštovati, iako mnogi misle da je dovoljna samo dobra ideja", kaže Androlić. Istaknula je i brojne prednosti  i učinke EU projekata poput plasiranja inovativnog proizvoda na tržište, povećanja prihoda, povećanje vidljivosti tvrtke  ili pak rasta na inozemnim tržištima. "Kako biste bilo sigurni u svoj projekt angažirajte nekog s iskustvom  i svakako se i vi osobno uključite u proces pripreme. Ipak, morate biti svjesni da provedba nije jednostavna, ali i imati strpljenja", poručuje Androlić. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve