Značajan rast novih tvrtki

Gašenje značajnog broja radnih mjesta u kriznom razdoblju od 2008. do 2012. godine natjeralo je dio svježe nezaposlenih da se okušaju u poduzetništvu pa je u četiri godinje zabilježen značajan porast broja poslovnih subjekata u segmentu malih poduzetnika. Tako je 2008. godine bio registriran 89.021 mali poduzetnik, dok se na kraju 2012. godine taj broj popeo na 102.837. “No unatoč porastu broja subjekata, broj zaposlenih je iz godine u godinu sve manji, a time i prosječan broj zaposlenih u sve tri kategorije po veličini – malim, srednjim i velikim poduzećima”, stoji u Analizi poslovanja malog i srednjeg poduzetništva Hrvatske u razdoblju od 2008 do 20012. koju su izradili analitičari Bisnodea . Tako je broj zaposlenih u malim poduzećima koji su 2008. godine zapošljavali ukupno 462.839 radnika, već na kraju 2012. godine pao na 428.426 zaposlenih, odnosno 7,4 posto. U pitanju je zapravo trend koji je domaća ekonomska znanost već ranije prepoznala kao “poduzetništvo iz nužde”, što dugoročno ne ostavlja razloge za pretjerani optimizam.

Grad Zagreb

Više od 50 posto hrvatskih prihoda

U Zagrebu je smještena trećina poslovnih subjekata zemlje, zaposleno preko 40 posto ljudi, a prihodi poduzeća u glavnome gradu premašuju 52 posto ukupnih prihoda ostvarenih u Hrvatskoj. Svi poduzetnici u Zagrebu, 2012. su realizirali ukupno 321,2 milijarde kuna poslovnih prihoda. Unatoč velikim prihodima i povećanju poslovnih subjekata kojih je u 2012. bilo 34.985, broj zaposlenih je smanjen.

Virovitičko-podravska

Posluju s pozitivnim rezultatom

Kada bi se sudilo prema broju aktivnih poduzeća, Virovitičko-podravska županija bila bi jedna od manje poduzetnih u Hrvatskoj. No po učinkovitosti ta je županija među 11 županija čija poduzeća posluju s pozitivnim neto rezultatom. Poslovni prihodi ukupno 907 poduzeća u ovoj županiji 2012. su dosegli 4,64 milijarde kuna što je, doduše, manje nego godinu ranije, ali ostvarila su ukupnu neto dobit od 82 milijuna kuna.Prema analizi koju su napravili analitičari tvrtke Bisnode.

Ličko-senjska

Bilježe pozitivne trendove

Ličko-senjska županija možda ne broji veliki broj registriranih tvrtki, no za razliku od ostatka zemlje njih ukupno 677 bilježi izuzetno pozitivan trend u broju zaposlenih. U toj je županiji 13 posto više poduzeća nego 2008., a broj zaposlenih rastao je 4,7 posto. Broj malih poduzeća od 2008. do 2012. narastao je za 80., a broj zaposlenih u takvim poduzećima povećan je za 183. Rast zaposlenih najviše je vidljiv u veletrgovini, hotelijerstvu, ali i računalstvu te zbrinjavanju otpada.

Međimurska

Trag recesije na poslovanju

Tvrtke Međimurske županije 2012. ostvarile su 11 milijardi kuna prihoda, 980 milijuna kuna manje nego 2008. Neto dobit padala je tvrtkama svih veličina, ali je i dalje ostala pozitivna te je iznosila ukupno 275 milijuna kuna. Krvna slika ove županije pokazuje da je recesija ostavila traga na prihodima tvrtki, njihovoj dobiti i broju zaposlenih te na investicijama, no izuzetno pozitivan trend zabilježen je kod izvoza. Stoga ni ne čudi da je najveći broj uspješnih tvrtki izvozno orijentiran.

Vukovarsko-srijemska

Raste broj malih i srednjih poduzetnika

Mali i srednji poduzetnici u Vukovarsko-srijemskoj županiji dijele sudbinu cijelog društva, koja se najviše odrazila na smanjenje broja zaposlenih u svim sektorima.Od početka krize, broj velikih i srednjih poduzeća u ovoj županiji nije se značajnije mijenjao. Broj srednjih poduzeća smanjen je za dva, no zabilježen je značajniji rast malih u odnosu na 2008. Prema podacima Bisnodea, broj malih tvrtki povećan je 23,3 posto, sa 1304 narastao je na 1609.

Osječko-baranjska

Loše stanje već četiri godine

Poduzetnici Osječko-baranjske županije u 2012. su ostvarili 25,8 milijardi ukupnih prihoda, ali su im rashodi bili veći i iznosili su 27,11 milijardi kuna što je rezultiralo gubitkom od 1,3 milijardi kuna, stoji u “Analizi poslovanja poduzetnika osječko-baranjske županije u razdoblju 2008-2012. godine” koju je napravio Bisnode. Pad prihoda od 2,8 milijardi kuna u odnosu na 2008. iznosio je gotovo 10 posto, a neto dobitak koji je 2008. iznosio 471 mil. kuna.

Brodsko-posavska

Prihodi manji milijardu kuna

Svi poduzetnici Brodsko-posavske županije, njih ukupno 1592, u 2012. ostvarili su ukupni neto gubitak od 130 miljuna kuna, stoji u analizi tvrtke Bisnode. Svi poduzetnici županije ostvarili su ukupno 7,94 milijardi kuna prihoda, što je za milijardu kuna manje nego u 2008. godine, odnosno 11 posto manje.

Požeško-slavonska

Srednje tvrtke pokreću gospodarstvo

Unatoč negativnim poslovnim trendovima koji prate Požeško-slavonsku županiju, tamošnja su se srednje velika poduzeća uspjela profilirati kao perjanica gospodarske aktivnosti u županiji. Od ukupno 14 srednjih poduzeća čak ih je 12 poslovalo s dobitkom, zapošljavali su nešto manje od 20 posto zaposlenih te donijeli 36,1 posto ukupnih prihoda.

Sisačko-moslavačka

Velike kompanije pomogle rast malih

Sisačko-moslavačka županija tradicionalno je orijentirana prerađivačkoj industriji u kojoj prednjači nekoliko velikih tvrtki koje su za sobom povlačile, ili još uvijek vuku, puno manjih kooperanata. Primjerice, Petrokemija, koja ostvaruje najviše prihoda, direktno utječe da sektor proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda.

Bjelovarsko-bilogorska

Negativne brojke u poslovanju

Poduzetnici Bjelovarsko-bilogorske županije, u 2012. su godini ostvarili 7,44 milijarde kuna prihoda, više od trećine manje nego pretkrizne 2008. Petogodišnja kriza u ovoj je županiji imala izuzetno negativan utjecaj što ju je dovelo do pozicije pet najnerazvijenijih županija u zemlji (16. mjesto). Veliki broj kompanija našao se u stečaju.

Zagrebačka

Rast izvoza i pozitivan rezultat

Zagrebačka županija, kao jedna od najvećih po broju poslovnih subjekata u Hrvatskoj, može se pohvaliti kontinuiranim rastom izvoza. Od 2008. do 2012. prihodi od izvoza povećali su se 13,7 posto na ukupno 4,01 milijardu kuna, a trend rasta nastavljen je i u 2013. Pozitivnom rezultatu izvoza tvrtki županije najviše su doprinijela velika i srednja poduzeća.

Krapinsko-zagorska

Zarađuju na preradi metala

U Krapinsko-zagorskoj županiji proizvodnja metalnih proizvoda apsolutni je predvodnik gospodarske aktivnosti. Tvrtke iz tog sektora u 2012. su ostvarile čak 116 milijuna kuna neto dobiti što je gotovo trostruko više od dobiti koju bilježi najraširenija djelatnost županije – trgovina. Značajnu neto dobit od 40,9 milijuna kuna ima i sektor proizvodnje minerala.

Varaždinska

Rast gospodarske aktivnosti

Dok se gospodarska aktivnost kao i broj zaposlenih u zemlji već pet godina smanjuje, srednje velike tvrtke Varaždinske županiji povećale su broj zaposlenih preko 12 posto, odnosno za 874, a njihov izvoz u 2012. povećan je za čak 55 posto u odnosu na pretkriznu 2008. Od ukupno 36.902 zaposlena najviše ih je radilo u kožarskom i obućarskom sektoru.

Karlovačka

Mali zaradili polovicu prihoda

Poduzetnici Karlovačke županije u 2012. su ostvarili 7,5 milijardi kuna prihoda, od čega su polovicu zaradili mali poduzetnici. Iako je to 4,8 posto manje nego su im bili prihodi 2008. dobit karlovačkih poduzeća narasla je 21,5 posto, a pozitivne su bile tvrtke svih veličina. Županijske tvrtke povećale su i izvoz, no broj zaposlenih je smanjen za gotovo 6%.

Koprivničko-križevačka

Pokretači rasta – izvoz i Podravka

Vrijednost izvoza ukupno 1495 poduzeća Koprivničko- križevačke županije 2012. porastao je 13,9 posto u odnosu na 2008. godinu te je iznosio 1,59 milijardi kuna, stoji u analizi konzultantske kuće Bisnode, a polovica tog izvoza otpada na Podravku.

Splitsko-dalmatinska

Blagi rast prihoda

Svih 11.600 reistriranih poslovnih subjekata Splitskodalmatinske županije zabilježilo je kumulativan pad prihoda u 2012. godini u odnosu na 2008. bez obzira na njihovu veličinu. Najveći pad od 21,7 posto zabilježili su malii poduzetnici. Pozitivno je što prihodi od 2010. godine ipak imaju blagi rast. Prema realiziranim prihodima koji su 2012. iznosili 42,5 milijardi kuna, ova županija opet zauzima drugu poziciju među hrvatskim županijama s udjelom od 6,8 posto.

Istarska

Raširene male obiteljske tvrtke

Mala poduzeća u Istri u 2012. godini zapošljavali su u prosjeku 2,7 radnika, što upućuje na zaključak da su u Istri rašireni mali obiteljski poslovni subjekti. Ukupno je u svim poduzećima Istarske županije 2012. godine bilo zaposleno 44.902 osobe, što čini 5,2 posto u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj. Kriza je, po svemu sudeći, utjecala na broj zaposlenih jer je u odnosu na 2008. godinu, smanjen 5,8 posto.

Primorsko-goranska

Zapošljavaju više od 60.000 ljudi

Prema podacima agencije Bisnode, u odnosu na 2008. godinu, broj subjekata u ovoj županiji 2012. povećao se za 12,1 posto. Mali poduzetnici čine 98,8 posto ukupnog broja tvrtki, dok je onih srednje veličine jedan posto. Svi poduzetnici u županiji ukupno zapošljavaju 60.783 osobe, što je svrstava na treće mjesto u Hrvatskoj s udjelom od 7,1 posto ukupno zaposlenih.

Zadarska

Rast broja tvrtki i zaposlenih

Zadarska županija je u 2012. godini zabilježila povećanje broja poslovnih subjekata od 22,8 posto u odnosu na predrecesijsku 2008. godinu. Budući da se broj srednje velikih i velikih subjekata nije mijenjao, povećanje broja subjekata se isključivo odnosi na one male veličine. Ono što karakterizira Zadarsku županiju u odnosu na ostale županije je činjenica da nije samo rastao broj subjekata, već i broj zaposlenih.

Šibensko-kninska

Velik interes stranih ulagača

Interes stranih ulagača za Šibensko-kninsku županiju izuzetno je visok obzirom da se 18,4 posto malih subjekata nalazi u većinskom stranom vlasništvu, stoji u analizi Bisnodea. Takvo zanimanje je karakteristično za obalne županije koje zbog svog turističkog potencijala privlače mnogo više stranih ulagača nego kontinentalne županije. Udio subjekata u stranom vlasništvu kod srednje velikih subjekata je 16 posto.

Dubrovačko-neretvanska

Ipak ostvarili gubitak

Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od devet hrvatskih županija čiji su poduzetnici kraj 2012. godine dočekali s neto gubitkom. Ukupan neto gubitak, u kojemu su sudjelovale sva poduzeća bez obzira na veličinu, iznosi 350 milijuna kuna. S neto gubitkom poslovale su sve kategorije subjekata prema veličini; pri čemu je neto gubitak malih subjekata bio 54 milijuna kuna.