Često se ne razumiju benefiti energetske učinkovitosti

Panel o projektima energetske učinkovitosti/M. Prpić/PIXSELL Panel o projektima energetske učinkovitosti/M. Prpić/PIXSELL

Teško je kvantificirati potencijale, no isplati se ulagati u kvalitetnije i racionalnije korištenje toplinske i električne energije.

Financiranje projekata energetske učinkovitosti u gospodarstvu suočeno je s nizom ograničenja. "Realno, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sufinancirati manje projekte energetske učinkovitosti u gospodarstvu jer smo ograničeni iznosima pa se to svodi u praksi na razinu izrade projektne dokumentacije", kaže direktor Fonda Sven Müller.

Koliki su investicijski potencijali u segmentu energetske učinkovitiosti u gospodarstvu, teško je kvantificirati, nadovezao se Vedran Krstulović iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. "Teško je kvantificirati potencijale, no isplati se ulagati u kvalitetnije i racionalnije korištenje toplinske i električne energije. Ne treba zaboraviti da je najdirektniji benefit činjenica da industrija direktno sudjeluje u rastu domaćeg proizvoda pa se se tako benefiti slažu jedni na druge".kaže Krstulović.

 

48posto

Hrvatske prekriveno je šumom

Novi izvori
Energetsku učinkovitost može se i promatrati iz perspektive da uzimanjem tog faktora u obzir mogu se promišljati drugačije investicijske politike. "Energetska učinkovitost može se promatrati kao novi izvor energije. Možda u tom slučaju nije potrbno izgraditi dvije elektrane već ako se napravi jedna, koja će biti dovoljno učinkovita i konkurentna, bude potreba samo jedna elektrana", dodaje Vlasta Zanki iz HEP ESCO-a. Prema njezinima iskustvima, tvrtke najčešće o toj temi počnu razmišljati kad se suoče s rastom cijena energenata koja posljedično udari na konkurentnost. "Problem je da u tom trenu tvrtke počnu razmišljati o učinkovitosti i prečesto ne razmatraju dugoročne benefite", kaže Zanki.

Pitanje zašto nema više ulaganja u tom segmentu je kompleksno, a jedan od otežavajućih faktora je i dugo vrijeme amortizacije. Osim toga, dodaje Dalibor Marković iz Siemensa, problem je i komunikacija unutar tvrtki. Na najnižim razinama, primjerice u proizvodnji, zna se , i to godinama, što bi trebalo poboljšati, a često se i takve ideje godinama ugrađuju u planove investicija, ali naprosto ne prolaze prema višim razinama. Istim onim, kaže Marković, koje angažiraju vanjske konzultante da unaprijede energetsku učinkovitost. Premda su drvo i šuma koja pokriva 48 posto zemlje među nacionalnim identitetima i predstavlja ogromne potencijale domaćeg gospodarstva, to se nigdje ne iščitava iz energetske strategije, ističe Marijan Kavran iz Dravnog klastera.

"Energetska učinkovitost nam je važna industrijska tema, budući da je drvna industrija vrlo orjentirana na potrošnju energije. Zadnjih 20 godina pokušavamo neuspješno pokušavamo s HEP-om dogovoriti bolje cijene jer smo veliki potrošači pa viđe cijene smatramo nelogičnim", kaže Kavran te dodaje da intresa ima za obnovu opremu. Problematičnim smatra činjenicu da iako novca ima, korst države je neosporna bilo bi na korist države, a tvrtke bi bile konkurentnije, no realizacija zapinje u praksi.

Drvna industrija
Među nekolicinom projekata koje je Fond za zaštitu okoliša sufinancirao, kaže Müller, nekoliko iz je drvne industrije. Jedan od primjera je sufinanciranje energanu na biomasu u Pokupskom, koja je okupila zadrugu vlasnika šuma. "Takva ulaganja imaju višestruke benefite, no problem je često needuciranost za prijave na natječaje. Prvog srpnja 2013. ostali smo zatečeni, u Europsku uniju ušli smo nespremni posebno na energetskom nivou. Europska sredstva su dostupna, no na uvjete natječaja samo sami dodali još niz svojih pa je prolaznost iznimno niska", kaže direktor Fonda. Navodi primjer apliciranja jedne škole za povećanja energetske učinkovitosti u zgradarstvu na kojem nije prošla. "Nisu u školama bedasti, nego smo mi sami napisali neprovedive procedure", kaže Müller. Na pitanje jesu li aplikanti na natječaje podeducirani ili razlozi, na panelu se razvila žestoka rasprava.

Marković je, kao predstavnik zajednice kompanija koje se bave industrijskom proizvodnjom, istaknuo da postoje stotine pripremljenih projekata, no da tvrtke ne mogu do sredstava iako se radi se o relativno manjim iznosima, jer se preprekama pokazuju, primjerice, zahtjevi za dokazom o bonitetu tvrtke. Na to je odgovorio Müller, podsjtivši okupljene da Fond raspolaže javnim novcem pa je minimalni uvjet da tvrtka ne bude nesolventna i da nije u teškoćama, dodavši da su uvjeti Fonda u mnogome puno blaži nego u mnogim komercijelnim bankama. U borbi s administracijom više treba pomoći država, rezolutan je Kavran, "Država ubire poreze i treba se time baviti, a ne tvrtke. Sedamdeset posto pravilnika je je dobro, a o ostatku treba diskutirati". 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!