Velika Britanija je velik uvoznik i izvoznik hrane i pića pa na britanske kupce utječu promjene na svjetskim tržištima. Prema podacima Ministarstva okoliša, hrane i sela (DEFRA), Velika Britanija uvozi oko 41 posto hrane, a čak je i za one proizvode koji se mogu proizvesti unutar zemlje udio uvoza 28 posto. S vremenom je samodostatnost zemlje postala sve manja. Velika Britanija je, međutim, i značajan izvoznik određenih proizvoda - godišnja vrijednost izvoza iznosi 13 milijardi funti, čija brojka raste. Ona je, između ostalog, i većinski izvoznik pića (posebice viskija), stočne hrane, žitarica za doručak te mlijeka.
Međunarodna trgovina hranom vrlo je podlošna promjenama valuta koje utječu na relativnu cijenu robe. Za vrijeme posljednjega međunarodnog potresa cijena hrane u 2007./2008. Velika Britanija i eurozona bile su u nekoj mjeri zaštićene visokim vrijednostima valuta pa je efekt potresa bio prigušeniji nego drugdje. Međutim, danas su i funta i euro puno slabiji pa bi se učinak međunarodnih promjena mogao jače odraziti na kupce. Što se to događa s globalnim cijenama?
Proteklih mjeseci cijene mnogih ključnih prehrambenih potrepština poprimile su trend rasta. Ključne tropske namirnice, kao što su kakao, kava, naranče i šećer, snažno su porasle. Cijene šita također rastu - o nedavnim problemima pri šetvi šita u središnjoj Aziji naširoko se izvještavalo. Britanija nije velik uvoznik ruskog šita, no ipak će se ruski problemi odraziti na opću cijenu šita.
Sve se te potrepštine na tržištu pojavljuju u različitim tipovima i kategorijama te na različitim burzama. Na primjer, ako vrijednost robusta kave raste, to ne znači nužno da i arabici ide jednako dobro. Isto tako vrijednosti isplaćene na burzama u Chicagu ne moraju odgovarati onima u Londonu...
(Tekst u cijelosti možete pročitati u rujanskom broju B2B magazina Poslovnog dnevnika "Ja trgovac". Čitanost B2B magazina "Ja trgovac" među vodećim ljudima u maloprodaji i industriji robe široke potrošnje je 40.000.)