Zagreb na Savi: Donosimo detalje Čačićeva novog projekta

Autor: Marsela Glavina , 18. travanj 2012. u 16:00

Na drugom danu konferencije o tržištu nekretnina održanoj u zagrebačkom hotelu Regent Esplanade gostovao je prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva, Radimir Čačić. Tom je prilikom predstavio projekt pod nazivom “Zagreb na Savi” čijom bi realizacijom u budućnosti prostor oko toka Save kroz Zagreb biti posve izmijenjen, a Zagreb bi, poput drugih europskih gradova (primjerice Ljubljane), trebao postati grad na rijeci u pravom smislu te riječi.

PXL

Svoju je prezentaciju ministar Čačić započeo u velikom stilu navodeći kako nema ničeg snažnijeg od ideje kad za nju sazrije vrijeme, misleći pritom na poznati citat francuskog pisca Victora Hugoa. Je li ovaj projekt zaista tako dobra ideja kao što Čačić misli i je li zbilja sad pravo vrijeme za njezinu realizaciju, s obzirom na uvjete koji vladaju, ne samo u hrvatskom, već i svjetskom gospodarstvu? Teško pitanje, a još je teži odgovor. Suština cijelog ovog projekta je zapravo vrlo dobra i njegovom bi se realizacijom riješili brojni problemi koji muče građane Zagreba, no ima li država toliko novca, ljudi i sve što je potrebno da bi se ovaj projekt detaljno i kvalitetno mogao provesti, problem je koji se nameće.

PXL

Čačić je na samom početku predstavljanja projekta rekao kako su i u prošlosti postojali neki projekti oko kojih su svi bili vrlo složni, kao što je primjerice gradnja autocesta u čiju je realizaciju upisao svoje prve tri plaće jer je čvrsto vjerovao da se taj projekt može realizirati. Na kraju mu se sve i vratilo.

Svi mogu svašta, istaknuo je Čačić, no nije se puno toga desilo u posljednjih nekoliko godina. Sudbinu života milijuna ljudi određuje netko tko će reći kako će visoka biti kruna brane Hidroelektrane Prečko, navodi dalje ministar.

U 19., 20. i 21. stoljeću Zagreb je imao svoj tok razvoja, 1964. godine zadesila ga je poplava zbog koje je i došlo do onoga što danas imamo – nasipi na Savi. U 2010. problem plimnih valova pokušavao se riješiti pomoću zelenih površina. Preobrazbu rješenja nastalog davne 1964. trebao bi omogućiti upravo ovaj ambiciozan projekt čija je osnova gradnja brane kod zagrebačkog naselja Prečko te novog kanala Sava – Sava. Prema Čačiću, ti bi objekti trebali osigurati miran tok i stabilni vodostaj rijeke Save kroz Zagreb.

PXL

Osnovni cilj projekta “Zagreb na Savi” je urbana i prostorna integracija sjevernog i južnog dijela grada, a realizacija samog projekta trebala bi donijeti velike koristi gradu Zagrebu. Čačić je istaknuo kako smo osmi najveći uvoznik električne energije u svijetu, a izgradnjom brane i drugih ustava ta bi se situacija mogla popraviti jer bi omogućila proizvodnju gotovo četvrtine električne energije koja je potrebna Zagrebu.

Čačić je rekao kako je cijeli projekt predstavljen i gradonačelniku Bandiću i njegovom timu koji pozdravljaju ovaj projekt i žele biti uključeni u njegovu realizaciju.

Naveo je i Hipodrom i Zagrebački velesajam kao uspješne primjere kako na kvalitetan način upravljati imovinom građana.

U slučaju ovog projekta, imovinsko pravo je jasno jer je vlasništvo nad imovinom u potpunosti državno, istaknuo je Čačić. Svi stakeholderi moraju razumijeti svoju odgovornosti, misleći pritom ponajprije na državu. “Kad bude napravljena brana Prečko, grad će izaći na Savu, bez obzira na to da li to bilo za 5, 10 ili 50 godina. To se mora napraviti.”

PXL

Kao najbitnije igrače u cijeloj priči naveo je, osim države, i Grad Zagreb, županiju, Hrvatsko vode, HEP, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, te HEP-ovu novosnovanu tvrtku za višenamjenske projekte . U cijelu priču treba uključiti multidisciplinarnu javnost i prilikom cijele realizacije poštovati okoliš. Kao jedan od glavnih principa gradnje i realizacije cijelog projekta ističe zelenu gradnju i ekološku osviještenost.

Kao jedan od problema koji bi projekt trebao riješiti naveo je i prostornu rascjepkanost Vlade čiji se uredi nalaze na čak 188 lokacija diljem grada a svi bi oni mogli biti na jednom mjestu, što se ovim projektom i namjerava ostvariti. Vlada se nalazi na otprilike 423.000 metara kvadratnih što znači da na jednog činovnika otpada gotovo 40 metara kvadratnih, rekao je Čačić. Za tih 188 lokacija Vlada godišnje plaća čak 5,3 milijuna eura, što je vrlo nelogično, smatra ministar.

Developerima bi trebalo dati neki prostor od 320.000 metara kvadratnih na kojem bi se izgradila jedna institucija koja bi objedinjavala sve vladine urede, a osim kvalitetnog rješenja time bi se omogućio i zamah u gospodarstvu.

PXL

Naveo je i informaciju o trošku cijelog projekta koji iznosi oko 1,2 milijarde, no smatra kako su dugoročne koristi mnogo veće od samih troškova. Kao potencijalne investitore spomenuo je europske fondove i privatne investitore, a prva faza projekta mogla bi krenuti već u srpnju 2013. godine ako se dotad ishodi sva potrebna dokumentacija, riješe lokacijske dozvole i ostale tehničke stvari. Očekuje kako bi izgradnja brane Prečko i kanala Sava- Sava trebali biti gotovi u studenom 2015. godine.

Na samom kraju svoje prezentacije, koju je Čačić održao uz svoj prepoznatljiv sarkastični humor, pristunima je bilo omogućeno da postave pitanja vezana uz sam projekt. Našalio se neka pitanja budu kratka i brzo postavljena jer ga već čekaju u Saboru da ga pitaju o dionicama HT-a koje posjeduje u udjelu od 0,012%, kako je istaknuo.
Pitanje mu je postavio jedan privatni investitor koji se pita kakve će cijeli ovaj projekt indikacije imati u demografskom i ekonomskom smislu, odnosno kako naseliti ljude na nove prostore. Na to mu je Čačić odgovorio da njega to ne zanima jer cilj ni nisu stambena naselja, osim elitnih. Više će tu biti poslovni prostori rekao je Čačić.

Osim toga, istaknuo je i kako ne računa na ogromno povećanje stanovnika, dapače smatra da će se broj stanovništva smanjiti te ističe da je bitnija kvaliteta života stanovnika a ne njihov broj.

PREPORUČAMO: Čačićev novi projekt zove se ‘Zagreb na Savi’ i promijenit će metropolu

Večernji.hr Večernji.hr Večernji.hr

Komentari (4)
Pogledajte sve

super. fantastični planovi i treba ih sve realizirati. no savski nasipi su idealni i za nešto drugo. METRO U kapitolu, dvije cijevi S-J i Z-I. to naravno nije isplativa investicija, no jedina oživljava veliku frekventnost robe i ljudi, jedina će podizati broj stanovnika i natalitet u zagrebu. ionako se već osipamo, ispod3,9 miliona nas je i ulaskom u EU možemo očekivati lošu sliku radno sposobnog stanovništva. Bez obzira što cijela lijepa naša treba prvo vlakove po ugledu na F TGV i D intercity koji idu preko 400km/h.
globalno strateški i financijski gledano, treba nam preko 100 mird eur investicija da bismo se podigli na 4% rasta BDP-a u cijeloj RH. Pa nek to bude u ZG.
Sam da krenu ti investicijski projekti toliko predlagani u javnosti. Sve drugo je nebitno.

Pokretanje uređenja Save od granice sa Slovenijom do Rugvice.

Projekt izgradnje višenamjenskih objekata na Savi predstavlja civilizacijski domet cjelovitog uređenja i korištenja rijeke Save od granice sa Slovenijom do Rugvice.
Sava danas u biti predstavlja izgubljeni resurs za grad Zagreb i Zagrebačku županiju, nalazi se između sadašnjih nasipa na razmaku od 300 m, i dijeli Zagreb na dva dijela.
Grad Zagreb bi iskoračio na obalu Save, koja je danas prezrena rijeka.
Osnovni elementi rješenja su: HE Podsused, HE Prečko s ustavom Lučko na ulazu u odteretni kanal Odra i HE Drenje.
Važno je ustvrditi da se tim civilizacijskim, gospodarski opravdanim višenamjenskim rješenjem, stvaraju uvjeti za urbanistički razvitak Zagreba uz Savu, postiže trajna zaštita od poplava navedenog područja, stabilizira korito rijeke Save, povećava izdašnost i sigurnost vodoopskrbe šire regije, koriste se vodne snage za proizvodnju električne energije, poboljšavaju se prometni uvjeti izgradnjom mostova preko brana objekata, uređuje infrastruktura, te otvaraju mogućnosti za razvoj svekolikih gospodarskih i rekreacijskih djelatnosti.
Zašto bi mi Hrvati bili bedastiji od Slovenaca, jer Slovenija je na Savi sagradila tri hidroelektrane, četvrtu je započela a još jedna je još u planu.
Naime moramo biti svjesni da slovenske hidroelektrane na Savi već sada imaju negativne erozione utjecaje vezano za probleme neželjenog znatnog produbljenje korita rijeke Save što uzrokuje pad razine podzemnih voda, te stvara teškoće s crpljenjem pitke vode u Zagrebačkoj županiji.
Svi negativni utjecaji slovenskih hidroelektrana na Savi, izbjegli bi se gradnjom sustava tri višenamjenske vodne stepenice na području Zagrebačke županije.
Pozdravljam pokretanje izgradnje uređenja Save i zaobalja na prostorima Zagrebačke županije iz mnogo gospodarskih i civilizacijskih razloga!

Zoran Paladin

od ovog ulaganja se ocekuje izvanredna stopa povrata!
jel to taj famozni plan decentralizacije???

Može li Čačić objasniti što će biti kada ova građevinska industrija sve izgradi i dodatno nas zaduži za puste milijarde. Industrije i dalje neće bit, love još manje. Što će onda biti na programu kao spas za pokretanje industrije?
Eto to bi netko trebao pitati tog napuhanka i osumnjičenika za izazivanje prometne nezgode s dva smrtna lica.

New Report

Close