Za stan od 50 kvadrata u Zagrebu treba izdvojiti oko 10.000 eura više u odnosu na lani

Foto: Matija Habljak / Pixsell Foto: Matija Habljak / Pixsell

Prema novom istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 157 tisuća nekretnina, iste su u posljednjih godinu dana zabilježile rast od gotovo 7 i pol posto. Prosječne tražene cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj bilježile su rast od 10 posto, dok su kuće skuplje za više od 6 posto. Usporedimo li trenutne tražene cijene stanova sa cijenama iz 2011. godine, vidljiv je rast za 7 posto, dok su cijene kuća rasle za više od 15 posto.

Tražene cijene stanova u Republici Hrvatskoj bilježe neprekidan rast 39 mjeseci uzastopce, točnije od početka 2016. godine. I dok se u početku navedenog razdoblja rast kretao na nekih 2 do 5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, od početka 2018. godine prisutan je sve ubrzaniji godišnji skok cijena, što je vidljivo i na indeksu traženih cijena stanova u RH. Prosječni godišnji indeks traženih cijena stanova u RH u posljednjih 12 mjeseci iznosi 107,62.

Navedeni rast traženih cijena nekretnina može se smatrati izravnom posljedicom rasta potražnje za istima. Tako je upravo od početka 2018. godine zabilježen ubrzani rast posjećenosti na kategoriju Nekretnine. U prvom kvartalu 2018. godine zabilježeno je čak 17 posto više posjeta u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Rast posjećenosti se nastavio i ove godine, pa je tako u prvom kvartalu zabilježeno nešto više od 4 posto posjeta u odnosu na prošlu godinu, a čak 22 posto više nego u prvom kvartalu 2017. U ožujku je Njuškalo zabilježio čak 14 i pol milijuna detaljnih pregleda oglasa nekretnina, 3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Inozemna posjećenost čini čak 13 posto ukupne posjećenosti u ovoj kategoriji, a najtraženije nekretnine u ožujku su bile u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji te u  Gradu Zagrebu. Gledamo li tipove nekretnina, najtraženiji su stanovi i kuće na prodaju, i u ožujku je navedeno činilo čak dvije trećine ukupne potražnje za svim nekretninama za prodaju i najam.

Iako je godišnji rast traženih cijena stanova na razini Hrvatske u ožujku iznosio gotovo 10 posto, pogledamo li detaljnije po gradovima, vidljivo je da on varira u ovisnosti o lokaciji. Tako je u Zagrebu godišnji rast prosječnih cijena kvadrata iznosio više od 11 posto, odnosno u samo 12 mjeseci prosječna cijena kvadrata stana skuplja je za 206 eura i trenutno ona iznosi 2.019 eura. Tako je, primjerice, za stan od 50 kvadrata u Gradu Zagrebu sada potrebno izdvojiti oko 10 000 eura više u odnosu na period prije godinu dana.

Rast traženih cijena stanova je prisutan u svim najvećim hrvatskih gradovima. Tako je prosječna tražena cijena kvadrata stana u Splitu u ožujku iznosila 2.838 eura, odnosno 246 eura više nego u istom mjesecu prošle godine, što iznosi rast od 10 posto. Gotovo identičan zabilježen je i u Zadru, gdje je prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 2.138 eura. Osijek bilježi godišnji rast cijena stanova od 3 posto, a tamo je prosječna tražena cijena kvadrata stana u ožujku iznosila 966 eura.

I dok je godišnji rast cijena stanova u glavnom gradu viši od 11 posto, cijene kuća tamo bilježe nešto manji rast. One su u odnosu na isti mjesec prošle godine rasle za nešto više od 3 i pol posto. Prosječna tražena cijena kvadrata kuće s okućnicom u Zagrebu u ožujku je iznosila 1.318 eura.  Same cijene kvadrata kuća u Zagrebu u posljednjih 5 godina nisu previše oscilirale. Tako se prosječna cijena kvadrata kuće od 2015. do danas kretala u rasponu od 1.263 eura do 1.338 eura. Dok je u navedenom razdoblju rast cijena stanova u Zagrebu bio pravocrtan, kod kuća to nije slučaj.

Komentari (3)
  • laser
    laser 18:41 11.4.2019.

    Jedno je što ljudi traže drugo je što dobiju.nova recesija je iza vrata .biti će opet jeftinih nekretnina.

  • jgalt
    jgalt 15:28 11.4.2019.

    mance


    Ljudi se iseljavaju a cijena kvadrata raste. Kod nas nikakvi ekonomski postulati ne vrijede. Netko (banke ?)napuhava balon koji će opet puknuti i opet na štetu korisnika kredita.

    Taj netko je država, bilo je sasvim jasno što slijedi od prvog dana kada su krenuli s poticajima. A potaknuli su jedino značajan skok cijene kvadrata stana i kreditne plasmane banaka. Nisu ni građevinari zakinuti. Krajnjim kupcima pak s druge strane, od neizrecivo velike je pomoći kada nešto što su do nedavno mogli kupiti za 1000 EUR/m2 sada moraju platiti 1500 EUR/m2, ne znam kako bi bez te pomoći itko bio u stanju danas kupiti sebi nekretninu…

  • mance
    mance 15:09 11.4.2019.

    Ljudi se iseljavaju a cijena kvadrata raste. Kod nas nikakvi ekonomski postulati ne vrijede. Netko (banke ?)napuhava balon koji će opet puknuti i opet na štetu korisnika kredita.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!