U 336 gradova i općina država nudi 14.533 stana i kuće

Foto: Marko Mrkonjić / Pixsell Foto: Marko Mrkonjić / Pixsell

Cijeli postupak stambenog zbrinjavanja u velikoj je mjeri pojednostavljen.

Poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima RH - od Iloka do Stona - apostrofira se kao cilj Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima što je na snagu stupio početkom ove godine.

Kako piše Glas Slavonije, mjerama stambenog zbrinjavanja - kao jedne od poticajnih mjera za gradove i općine što po indeksu (ne)razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom - taj je zakon obuhvatio ukupno 336 jedinica lokalne samouprave. Valja pritom reći i da je na području cijele Hrvatske stambenih jedinica - kuća i stanova - koje se koriste u svrhu stambenog zbrinjavanja - ukupno 14.533.

Riječ je dakako o kućama i stanovima u državnom vlasništvu. Kako objašnjavaju u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, novi zakon je osim tzv. PP, potpomognutih područja (definiranih Zakonom o regionalnom razvoju), "zbog kontinuiteta započetih projekata" zadržao nadležnost i na područjima posebne državne skrbi (PPDS). Time se pak područje primjene novih zakonskih odredbi o stambenom zbrinjavanju proširilo na dodatnu 151 jedinicu lokalne samouprave, što u praksi znači da se sada mjere stambenog zbrinjavanja provode u 336 jedinica lokalne samouprave - gradova i općina - što je povećanje više od 80 posto. Govori li se o pet slavonskih županija, na tom je popisu 120 gradova i općina, najviše u Osječko-baranjskoj (40) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (30).

- Ciljane skupine primjene novog zakona i njegovih podzakonskih akata su obitelji u potrebi za stambenim zbrinjavanjem, socijalno najugroženije skupine stanovništva, stručni kadar, ali i, što dosad nije bio slučaj, žrtve nasilja u obitelji, kao i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti poput poplave, požara, klizišta, potresa, eksplozije... ostanu bez jedine stambene jedinice uvjetne za stanovanje - navode u Središnjem uredu koji vodi državni tajnik Nikola Mažar. Novi zakon donio je, ističe se, i povećanje novčanih potpora za korisnike programa darovanja građevnog materijala za popravak ili izgradnju obiteljske kuće, kao i povećanje opsega darovanja državnih nekretnina, a s druge strane, novost je i smanjenje cijene najma za određene kategorije korisnika, kao i operativnije uređenje postupka izvanrednog stambenog zbrinjavanja.

- Cijeli postupak stambenog zbrinjavanja u velikoj je mjeri pojednostavljen - kaže Mažar.

Kada je riječ o povećanju novčanih potpora za korisnike koji ugrade darovani građevni materijal, radi se o novčanoj potpori u visini od 25 posto brutovrijednosti darovanog građevnog materijala, što će korisnicima tog modela dodatno pomoći u smislu smanjenja vlastitih troškova potrebnih za dodatne unutarnje radove i/ili za opremanje stambenih objekata, a sve "u cilju što ranijeg useljenja u stambeni objekt." Kada je pak riječ o novinama vezanim za niže najamnine državne imovine, to se odnosi na stanove koji se nalaze na području prve skupine potpomognutih područja gdje sada visina najma iznosi 0,54 kune po kvadratu, što je 80 posto manje od iznosa propisane zaštićene najamnine u starom zakonu, gdje je taj iznos 2,70 kuna po četvornom metru. Također, za obiteljske kuće u državnom vlasništvu, a koje se nalaze na području prve i druge skupine potpomognutih područja, visina najamnine iznosi jednu kunu mjesečno. Istu, simboličnu cijenu najma sada plaćaju i korisnici s rješenjem Centra za socijalnu skrb kojim im je utvrđeno pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Komentari (0)
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!