Stanovi iz 80-ih išli su za 8774 kn po kvadratu

Autor: Marija Crnjak , 20. rujan 2018. u 06:11
Zagrebačko tržište nekretnina najdinamičnije je u Hrvatskoj/FOTOLIA

U centru i Trešnjevci, najviše prodanih stanova. S cijenom građevinskog zemljišta i poslovnih prostora Zagreb zaostaje za Jadranom.

U Gradu Zagrebu u zadnjih šest godina bilo je ukupno 32.166 transakcija nekretnina, transakcije su rasle brže nego u drugim dijelovima zemlje (doduše sa značajnim trendom pada u zadnjoj 2017. godini za čak 20 posto).

Prodavali su se najviše stanovi i to po prosječnoj cijeni od 8774 kune po kvadratu, najviše oni građeni u 80-tim godinama, najviše u Centru gdje su stanovi najskuplji, te na Trešnjevci, pokazala je analiza tržišta nekretnina Ekonomskog instituta za razdoblje od 2012. do 2017. godine. 

Kuće za upola manje
Nakon Centra i Trešnjevke, najviše stanova prodalo se u Trnju, Peščenici, Zaprudskom Otoku, Vrapču i Stenjevcu. Najveća prosječna cijena od 9500 do 11.000 kuna po kvadratu ostvarena je u Centru, potom Maksimiru, Trnju i Črnomercu.  U razredu od 5000 do 8000 kuna po kvadratu nalazi se 11 općina koje se pretežno nalaze na krajnjem istoku i zapadu grada te uz desnu obalu rijeke Save, dok se Markuševec i Odra nalaze u najjeftinjoj kategoriji od 3500 do 5000 kuna po kvadratu. 

 

20 posto

manje transakcija nekretninama bilo je u 2017. u odnosu na 2016.

Prosječna cijena kuća u Zagrebu upola je niža od cijene stanova te iznosi 3654 kune po kvadratu, a u prosjeku su se prodavale kuće iz 60-ih godina. Najveća prosječna cijena, od 6000 do 8000 kuna po kvadratu ostvarena je pak u općinama Centar i Jakuševec. U sljedećoj cjenovnoj kategoriji nalazi se pet općina koje okružuju Centar, Maksimir, Šestine, Črnomerec, Trešnjevka i Trnje, Rudeš i Vrapče.  U razredu od 2000 do 4000 kuna po kvadratu nalazi se 13 općina koje se pretežno nalaze na krajnjem istoku i zapadu grada te u podsljemenskoj zoni, dok su najjeftinije kuće sjeverno od Dubrave i Sesveta, Žitnjak i Gornji Stenjevec, i njih se moglo kupiti i za manje od 2000 kuna po kvadratu.

U Zagrebu je lani bilo 534 transakcija građevinskim zemljištem, šo je za oko 45 posto manje u odnosu na 2012. godinu, te skoro 30 posto u odnosu na godinu ranije, te znatno manje od najjače Primorsko-goranske županije koja je samo lani imala četiri puta više transakcija u ovom segmentu od metropole. S prosječnom cijenom građevinskog zemljišta od 293 kune Zagreb je na sedmom mjestu, iza šest županija na moru, a građevinske parcele u Šibensko-kninskoj županiji skuplje su za skoro 50 posto.

 

45 posto

manje transakcija građevinskim zemljištem bilo je lani u odnosu na 2012.

Dubrovački rekordi
Najviše transakcija građevinskim zemljištem, više od 250, bilo je u Stenjevcu, slijede Vrapče i Klara. Iako ima malo transakcija, Centar postiže najviše cijene građevinskog zemljišta više od 2000 kuna za kvadrat, između 1000 i 2000 kuna su u Trnju, Pešcenici i Zaprudskom Otoku. Očekivano, u Zagrebu je u zadnjih šest godina bilo najviše transakcija poslovnim prostorima, njih 2237 ili 28,4 posto na razini RH.

Ipak, s prosječnom cijenom od oko 8000 kuna Zagreb je na petom mjestu, opet iza jadranskih županija.  Kao i po cijenama stanova, rekorder za poslovne prostore je Dubrovačko-neretvanska županija koja je postizala prosječnu cijenu lokala od 13.776 kuna po kvadratu, slijede Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska te Primorsko-goranska županija. Najviše poslovnih prostora prodano je u Centru i na Trnju (u svakoj više od 250). Jedino Centar Zagreba cijenom se približio Dubrovniku, s najvećom prosječnom cijenom višom od 10.000 kuna po kvadratu.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Žalosno da se ovako smije lagati javnost

To su one nekretnine koje je hdz 90-ih dodijelio crvenoj buržoaziji za kikiriki. A ni taj kikiriki pojedinci poput Rohatinskog nisu htjeli otplaćivati. A takvi se danas još najviše i bune protiv poreza na nekretnine, uz one koji su nelegalno izgrađene nekretnine kasnije legalizirali.

Lako je za cijenu nekretnine, nego agencije kojih po Zagrebu ima , na svaki uredno uknjižen stan, barem 5/1, njih treba netko pronjušiti dokle i u koje socio-lingvistučke strukture puštaju korijen jer to u Zagrebu je postala prava agresija kolindinom velikosrpskom agresijom ili xulejevom jugokomunističkom stokom, na sve vlasnike 1/1stanova u Zagrebu bez tereta, jer oni pod teretom grada Zagreba su ih udavili u buretu graševine koju je Bandić pio kad je bio smjenjen davnih dana

New Report

Close