U Zagrebu cijena kvadrata prešla 2000 eura, evo gdje možete kupiti kuću za samo 370 eura po kvadratu

Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Cijene stanova su rasle u gotovo svim većim gradovima u odnosu na isti period lani.

Prema novom istraživanju Njuškala provedenom na uzorku od 155 tisuća nekretnina, iste su u posljednjih godinu dana zabilježile rast od gotovo 7 posto. Prosječne tražene cijene kvadrata stanova u Hrvatskoj bilježile su rast od preko 9 posto, dok su kuće skuplje za oko 6 posto, piše Večernji list.

Usporedimo li trenutne tražene cijene stanova sa cijenama iz pretprošle godine, vidljiv je rast za gotovo 14 posto, dok su cijene kuća rasle za gotovo 8 posto.

Cijene stanova su rasle u gotovo svim većim gradovima u odnosu na isti period lani. U Zagrebu je prosječna tražena cijena kvadrata stana prešla magičnu granicu od 2.000 eura i trenutno ona iznosi 2.005 eura, te je za 11 posto veća u odnosu na prošlogodišnju veljaču.

Isti postotni godišnji rast cijena stanova zabilježen je i u Splitu, pa tamo trenutna prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosi 2.841 euro. Veći postotni rast cijena stanova prisutan je u Zadru. Tamo su cijene u godinu dana rasle za oko 13 posto i u veljači je prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo iznosila 2.140 eura.

Prosječne tražene cijene kvadrata kuća su u gotovo svim većim gradovima daleko povoljnije od kvadrata stanova. Tako je npr. u Zagrebu prosječna tražena cijena kvadrata kuće za oko 35 posto povoljnija od kvadrata stana i u ovom trenutku iznosi 1.312 eura. I dalje je po cijenama na uvjerljivom prvom mjestu Dubrovnik, gdje je u veljači prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 3.799 eura, dok je cijena kvadrata kuće bila 4.753 eura.

Najpovoljnije cijene kvadrata su na istoku Hrvatske, pa je tako u Vinkovcima prosječna tražena cijena kvadrata stana 727 eura, dok je prosječno kvadrat kuće tamo za oko 200 eura povoljniji od navedene cijene kvadrata stana. Cijene su još povoljnije u Vukovaru gdje se prosječno kvadrat stana prodaje za 587 eura, dok se kvadrati kuća s dvorištem kreću oko 370 eura, piše Večernji list.

Komentari (1)
  • osi3
    osi3 13:11 6.3.2019.

    Tražene cijene nisu nikakav pokazatelj tržišnih uvjeta, ali jesu činjenice da nije uveden porez na nekretnine. Marksistički superbogataši ulažu u gomilu nekretnina, za koje ne plaćaju poreze, i mogu čekati do u nedogled, držeći fiktivne cijene kakve hoće.
    Posljedice:
    - najveći dio troška održavanja komunalne infrastrukture koja opslužuje te nekretnine snose najsiromašniji šljakeri, oni koji crnče u tvornicama u Međimurju ili Šibeniku
    - vrijedni prostori i lokacije stoje blokirani i ne mogu se privesti javno korisnoj svrsi
    - tržište je zapravo mrtvo, jer ozbiljni poduzetnici znaju da su cijene prenapuhane i neće kupovati. Posljedično, smanjuje se obrtaj kapitala, što nanosi veliku štetu ama baš svakome.

    Zanimljivo je da je porez na nekretnine najsocijalističkiji porez, i u demokratskom državama ga zagovara socijalno osviještena ljevica. A kod nas sve zakleti pobornici socijalne države i etatisti - a neće ni čuti za porez na nekretnine.

    To samo govori da komunisti niti nisu ljevičari, nego su oni feudalni totalitaristi, najnenarodniji i najnepravedniji režim koji je ikad postojao.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!