Cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena stambenih nekretnina (ICSN), u 2015. su u odnosu na godinu ranije niže za 2,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji je novi indeks razvio u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB).
Cijene stambenih nekretnina su tako prema posljednjoj objavi DZS-a u četvrtom tromjesečju u odnosu na isto tromjesečje 2014. niže za 2,1 posto, nastavljajući trend pada cijena koji traje od 2008., a nakratko je bio prekinut sredinom 2011. i početkom 2012. godine.
Kod novih stambenih nekretnina pad je iznosio 6,9 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata blago porasle, za 0,1 posto.
U istom promatranom razdoblju cijene nekretnina u Zagrebu pale su za 3,5 posto, dok su cijene u regiji Jadran niže za 2,2 posto.
Promatrano na razini godine, cijene stambenih nekretnina u 2015. u odnosu na 2014. su niže za 2,9 posto. Pri tome su prosječne cijene novih stambenih nekretnina pale za 6,1 posto, dok su cijene postojećih stambenih objekata niže za 1,4 posto, s tim da su cijene nekretnina u Zagrebu pale za 2,1 posto, a na Jadranu za 3,3 posto.
Eurostat: rast cijena nekretnina u Eurozoni
Podaci Eurostata o kretanju cijena nekretnina u posljednjem lanjskom tromjesečju ukazuju na nastavak godišnjeg rasta cijena u eurozoni i EU od 2,9 posto, odnosno 3,8 posto, koji traje još od početka 2013. godine.
Među državama članicama EU, najviši godišnji rast cijena nekretnina u četvrtom tromjesečju 2015. zabilježen je u Švedskoj (14,2 posto), Mađarskoj (10,3 posto) i Velikoj Britaniji (7,1 posto), dok je značajniji pad osim u Hrvatskoj zabilježen u Italiji (0,9 posto) i Cipru (0,6 posto).
"Izgledno je da se dugogodišnji pad cijena nekretnina u Hrvatskoj približio svom kraju. Međutim, ostaje činjenica da tržište ostaje razmjerno nisko likvidno i segmentirano pa kvalitetne nekretnine s dobrom lokacijom pronalaze kupce i po višim cijenama. S druge strane, izvjesno je da će višak ponude "nekvalitetnih" nekretnina s neatraktivnom lokacijom stvarati daljnji pritisak na pad prosječnih cijena", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Također ističu kako je "zamjetniju potražnju i veću likvidnost tržišta te pritisak na rast cijena moguće očekivati tek nakon stabilnog oporavka tržišta rada odnosno rasta zapošljavanja osobito među mlađom populacijom, što se zasigurno neće dogoditi u kratkoročnom razdoblju i uvelike ovisi o budućim potezima kreatora ekonomske politike".
DZS je u suradnji s HNB-om razvio "Indeks cijena stambenih nekretnina" (ICSN) koji je metodološki usklađen HPI indeksom kojeg objavljuje Eurostat. ICSN se objavljuje od početka 2016. te je retroaktivno izračunat za razdoblje od prvog tromjesečja 2008.
Indeks zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN-a) koji je reprezentirao kretanje cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Osim agregatno za cijelu Hrvatsku, ICSN prati i kretanje cijena za tri ad-hoc definirane geografske regije – Zagreb, Jadran i ostatak Hrvatske.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Dragi moji,
pad cijena ne bliži se kraju! Odgovorno tvrdim da se nastavlja dok god se ne promjeni trula poslovna politika privatnih poduzetnika i državnih tijela koja im pogoduju. Namještanja podataka od državnog zavoda za ststistiku, progledavanje “kroz prste” velikima od strane inspektora, ministarstava… a sve pod izlikom da su to “poticajne” mjere su samo nastavak onoga što su započeli svi raniji osvajači. Neprijavljivanje prekovremenih sati rada, noćnoga rada, izbjegavanje plaćanja obveznih doprinosa poslodavaca idu jedino njima na čast i slavu a svima ostalima ostaje duboka praznina, od radnika, države pa sve do zdravstva i socijane skrbi. Sustavno se zapošljavaju i angažiraju “preučeni” mladi koncentrat-pilići koji nisu u biti zaposleni da “razvijaju i unaprijede” vać naprotiv, da onemoguće i spriječe napredak i promjenu sustava!
U skladu sa svime ovime imate jednostavu matematiku koji nijedan plaćeni članak i neuki samoprozvani poznavatelj “tržita nekretnina” pili…. a to je da nikako nema mogućnosti za stagnaciju ili rast cijena nekretnina. Iznimke kao i u svim statistikama se ne uključe i imate surovu realnost da uz plaće i trend kretanja plaća u Državi u potpunosti određuju i kretanje cijena nekretnina. Pa zaboga, neće nam kinezi, arapi ili indijci dolaziti i kupiovati ili unajmljivati nekretnine!?
Dok se ne promjeni cijela garnitura uhljeba koje podržava nekolicina “privatnih poduzetnika i politike” nema mogućnosti promjene. Samo će i dalje “gurati svoju priču” plaćenim oglasima i člancima a nekretnine se i dalje neće prodavati po “očekivanim” cijenama.
Nema tu puno pameti, samo puno nestručnih i nesposobnih uhljeba koji na muljanju bolje žive nego doktori od svojega rada po bolnicama!
Samo mi nije jasno ZAŠTO NIKADA NE OBJAVITE INTERVIJU S NEKIM TKO UISTINU ZNA STANJE I MOŽE VAM REĆI KAKO STVARI STOJE, a bez ikakvog osobnog interesa ili sle namjere kao što je ova vaša!? Stvarate krivu sluku i ljudima koji se dvoume (onim rijetkima) dajete lažnu nadu i krive informacije kako biste ih namagarčili da se odluče potrošiti ušteđevinu ili se za cijeli život zadužiti kod stranih banaka da bi pokušali kupiti vlastitu nekretninu!!!!
Da uistinu poznajete ov umateriju o kojoj pišete, sada bi Vas trebalo biti malo sram i trebali bi razmisliti što radite ljudima i kakava je Vaša korist od svega toga!?
Ja je ne vidim, jer samo radite za plaću, a za koga Vi plasirate laži?
Ivan M.
Uključite se u raspravu