Cijene stanova nezaustavljivo rastu, susjedna zemlja stabilizirala je tržište jednim potezom pera

Autor: Poslovni.hr , 12. kolovoz 2019. u 09:35
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL

Stanovi u nekim dijelovima Zagreba u prosjeku skuplji su od 2500 eura po kvadratu.

Što zbog državnih subvencija, što zbog rasta BDP-a, u Hrvatskoj rastu i cijene stanova. Najviše u Zagrebu i na Jadranu. Ipak, balon koji se stvara, tvrdi struka uskoro bi se mogao i ispuhati, piše Dnevnik.hr

Stanovi u nekim dijelovima Zagreba u prosjeku skuplji su od 2500 eura po kvadratu. Bum na tržištu zahvatio je i manje nekretnine.

U godinu dana stambeni objekti poskupjeli su za više od sedam posto, novogradnja više od 10 posto. Najviše u Zagrebu, više od 11 posto, te na Jadranu, više od sedam posto.

Na rast cijene, tvrdi struka, utjecali su brojni faktori – od državnih subvencija do povoljnijih ekonomskih kretanja. No, na tržištu je tijekom godine zastoj. "Svi čekaju manje-više taj deveti mjesec i povećana je potražnja za nekretninama jer u tom periodu to mogu iskoristiti. Automatski su i veće cijene nekretnina zato što su i sami prodavatelji toga svjesni, pa računaju da ako se nešto želi kupiti, da će se to iskoristiti i ide im u prilog da podignu malo cijene", objašnjava Antonija Mikšić, iz agencije za nekretnine.

No, cijene, koje su u ovom trenutku, tvrde mnogi, prenapuhane, uskoro bi se mogle i ispuhati. Poduzetnik Denis Čupić, koji je već godinama u nekretninskom biznisu, najavljuje njihov pad. "Približavanje cijenama od 2500 do 3500 tisuće eura kakve su sad u novogradnji u Zagrebu potpuno su nerealne. Postoji jedna kalkulacija koja govori da bi pad mogao biti od 10 do 20 posto, pogotovo u nekim dijelovima Zagreba. Činjenica je da su u posljednjih godinu i pol primjerice u prostoru oko Bundeka cijene nerealno rasle u nebo, jer se otvorila Međunarodna američka škola, pa su ljudi očekivali da će tamo cijene najma otići u nebo", kaže Ćupić.

Cijene stanova prije nekoliko godina podivljale su i u susjednoj Sloveniji. Vlada je situaciju riješila nižim PDV-om na nekretnine veličine do 120 kvadrata i tako stabilizirala tržište. U Hrvatskoj takav potez nije ni na vidiku, piše Dnevnik.hr.

Komentari (6)
Pogledajte sve

Uvođenje PDV-A 25 % na sve GRAĐEVINSKE I OBRTNIČKE RADOVE ….zaustavilo bi
proizvodnju i rast GRAĐEVINSKIH KULAKA ….građevinskih bogataša, koji su se
zbog prijenosa porezne obveze …razmahali …..PODIGLI CIJENE U NEBESA…
podmitili GUP-ovce , i napunili GRADSKE KASE…… nema dječjih igrališta, nema
drvoreda, cvijeća. zelenih površina….. Đurkin, Jesenović i Janković
diktiraju tempo sulude izgradnje TIPSKIH zgrada – stanove – koje GODINAMA
nemaju kome prodati !….-.. PDV-a nema……………. Državo,, trgni se već jedanput….oporezuješ
poljoprivredu, sirotinju, minimalne plaće … GRAĐEVINSKA MAFIJA-..—-sve rastura ….bez pardona !


Evo, Ja sam jedan od tih šta se bavi stanogradnjom pa poručujem dežurnim kritičarima da do građevinake dozvole se ne dolazi preko poznanstva ili veza, već dugotrajnim i neizvjesnim postupcima. Pa kad se zbroje svi državni nameti od cca 55% izlazne cijene stana, na zemljište, građenje i dobit investitora prije kamate bankovnog kredita ostaje 45%. Eto pa sad računajte.

lubavi moja, slabo se ti baviš građevinom, možda kakvim završnim poslićima ali investitor 100% nisi inaće ne bi pisao ovakve dezimformacije!

i naravno da bez svojih ljudi u uredima ne možeš ništa jer te uhljebi koće na svim stranama dok ne korumpiraš a država i procedura uzmu jako puno ali ipak ne 55% bruto cijene stana!

Evo, Ja sam jedan od tih šta se bavi stanogradnjom pa poručujem dežurnim kritičarima da do građevinake dozvole se ne dolazi preko poznanstva ili veza, već dugotrajnim i neizvjesnim postupcima. Pa kad se zbroje svi državni nameti od cca 55% izlazne cijene stana, na zemljište, građenje i dobit investitora prije kamate bankovnog kredita ostaje 45%. Eto pa sad računajte.


Raznim izmjenama GUPa stambene površine se neprekidno povecavane, a samim time ostali sadržaji smanjivani. Nerealnom gradnjom, jer su im to političari omogućili (vjerojatno zbog osobnog interesa), stvara se se i balon nekvalitetnih skupih novih kvartova – betonskih spavaona bez zelenila, parkinga, drustvenih, rekreativnih, obrazovnih itd sadržaja. Školski primjer je Čakovec. Mali grad koji ima puno potencijala. Centar se zapusta, forsira se novogradnja oko jednog trgovačkog centra otvara mnoštvo problema: buka, parking, nema zelenila, pogled u susjedov tanjur, prometne gužve…

Oni koji imaju nesto novaca i “poznanstva“ kupe komad zemlje, dobiju papire, sagrade ultrajeftin objekat i rasprodaju … infrastruktura nula, kvaliteta izgradnje, mikroklima …. nula … zarada velika … ukratko. Prosla su vremena kada su iza bloka objekata stajali iskusni arhitekti s ekipom … danas je samo lova. Novogradnja je srtrava i uzas svugdje ne samo u Cakovcu …

New Report

Close