Pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje izrada je novih ugovora za bolnice, koji će sadržavati novine u odnosu na prijašnje godine. Novi ugovori, među ostalim, predviđaju i veću odgovornost ravnatelja i voditelja klinika koji će i financijski odgovarati za prekoračenje potrošnje u svojim ustanovama. Novi način ugovaranja predviđa se za novo ugovorno razdoblje, odnosno od 2013. do 2015. godine, a u sljedećih nekoliko mjeseci bit će provedene opsežne analize bolničkog sustava kako bi se stvorili preduvjeti za objavu natječaja o provođenju zdravstvene zaštite prema novome modelu. U HZZO-u naglašavaju kako je važno napomenuti i da će izrada novog modela ugovaranja ovisiti i o novcu koji će 2013. biti određen za bolničku zdravstvenu zaštitu.

Praćenje kvalitete
“Najvažnija novina u ugovorima s bolnicama bit će praćenje ključnih pokazatelja izvršenja i kvalitete, koji će se, osim za usporedbu bolnica, koristiti i kao jedan od kriterija za raspodjelu novca”, kaže ravnatelj HZZO-a Siniša Varga. Dodaje kako se financijska sredstva bolnicama raspodjeljuju po klinikama, zavodima i odjelima, a sve te organizacijske jedinice imaju svoje rukovoditelje koji su odgovorni za upravljanje, što uključuje i racionalnu potrošnju sredstava, ali i postupanje u skladu sa smjernicama, primjerice, kod preporučivanja lijekova. “Rukovoditelji u skladu s propisima dobivaju veću plaću zbog odgovornosti koju imaju. Međutim, ništa se ne događa ako neki odjel troši preko mjere, odnosno ako rukovoditelj ne snosi odgovornost. Također ako neki odjelni liječnik propisuje lijekove mimo smjernice ili ako ne piše specijalističke interne uputnice, nitko ne snosi odgovornost. Stoga će se uvesti ne samo odgovornost ravnatelja nego i odgovornost voditelja klinika, zavoda i odjela koji će morati snositi financijsku odgovornost za postupanje koje je u suprotnosti s propisima, koji dovode do nepotrebnog trošenja proračunskog novca”, kaže Varga. Dodaje da se usporedni podaci akutnih bolnica već javno objavljuju na portalu CEZIH te se bolnice mogu uspoređivati kroz sustav dijagnostičko-terapijskih skupina (DTS). “S obzirom na to da je to već praksa, očekujemo i da ćemo i podatke o izvršenju, odnosno pokazatelje izvršenja i kvalitete javno objaviti, i to ponajprije kako bi se bolnice same međusobno uspoređivale i težile što većoj kvaliteti u svojem radu. Istodobno ti će podaci biti javno dostupni svima koji će željeti steći uvid u rad pojedinih bolnica”, naglašava Varga.

U HZZO-u ističu kako će ubuduće izračun bolničkih proračuna biti mnogo složeniji te će se određivati prema više kriterija koji uključuju pokazatelje izvršenja i kvalitete, potrebe “hladnog pogona”, veličinu gravitirajuće populacije te izvršenje odabranih postupaka kojima se znatno utječe na smanjenje liste čekanja i povećanje kvalitete života osiguranih osoba. Na pitanje mogu li bolnice odbiti potpisati ponuđene ugovore, Varga kaže da je i to jedna od mogućnosti, ali da tada bolnice riskiraju mogućnost da im se ne isplati utvrđen maksimalni iznos limita. Bolnički dugovi jedan su od većih problema hrvatskog zdravstva, a posljedica je nedavna sanacija iz državnog proračuna za dugove starije od 365 dana. Također je zbog dugova nedavno bila upitna opskrba za devetero djece onkoloških pacijenata u riječkom KBC-u. “Poslovodstvo bolnica odgovorno je za raspodjelu novca u svojim ustanovama. Ono utvrđuje prioritete u raspodjeli novca i u slučaju eventualnih problema s likvidnošću oni donose odluku koje djelatnosti mogu smanjiti dotadašnji opseg pružanja zdravstvene zaštite. Stoga nema potrebe da onkološkim pacijentima prijeti nestašica lijekova i da se time nepotrebno uznemiravaju roditelji i javnost”, kaže Varga. Dodaje kako će se preostali dugovi prema dobavljačima, kako nije riječ o dugovima Zavoda, rješavati na isti način kao i dugovi stariji od 365 dana, odnosno u dogovoru s ministarstvima zdravlja i financija, a dinamika će ovisiti o raspoloživom novcu iz državnog proračuna.

Prinudna uprava
Dodatni problem predstavljaju županijske bolnice, a administracija je već najavila neke promjene i u smislu preuzimanja odgovornosti na regionalnoj razini. “Ne postoji mogućnost ‘kažnjavanja’ županija, već samo bolnica. Potrebno je postaviti pitanje odgovornosti na svim razinama te uvesti mogućnost ‘prinudne uprave’ u bolnicama, koju bi postavila država, i to u onim bolnicama za koje županije nisu u mogućnosti primjereno se brinuti”, naglašava Varga. Da bi se to moglo provesti, HZZO mora nadležnom ministarstvu dati prijedlog za izmjene zakona kojima je uređena odgovornost, bilo županije kao vlasnika (osnivača) zdravstvene ustanove, bilo ravnatelja kao odgovorne osobe u ustanovi, za kršenje ugovornih obveza koje može biti i nenamjensko trošenje sredstava za zdravstvenu zaštitu, Zavod jedino ima mogućnost kažnjavati zdravstvenu ustanovu. “Vjerujemo da će se o ovom pitanju nakon provedene sanacije povesti šira rasprava kako bi se utvrdila potrebna postupanja, ako je potrebno i kroz zakonsku proceduru, koja će onemogućiti daljnje nagomilavanje dugova bolnica kao dosad”, kaže Varga.