Splitski poduzetnik Davor Tukić, vlasnik tvrtke Cornaro, koja se bavi isporukom i ugradnjom građevinskog čelika za krupne objekte, krenuo je u promociju metode plazma isplinjavanja. Riječ je o metodi koja na visokim temperaturama bez izgaranja može uništiti bilo što: komunalni, industrijski, rafinerijski, medicinski, infektivni otpad, mulj koji ostaje nakon pročišćavanja kanalizacijskih voda. Tukić zagovara plazma plinofikaciju jer je čišća i jeftinija nego spaljivanje ili MBO, ne traži deponij i zauzima šest puta manju površinu, a još proizvodi metal, građevinski materijal i struju u dovoljnim količinama za sebe i za prodaju. Ova metoda kombinira moderne kontrolne instrumente tehnike s naprednim sustavima za kontrolu zagađenja i učinkovitim turbinskim sustavima. Plazma plinofikacija rabi vrlo visoke temperature u okolišu iz kojeg je izvučen kisik kako bi se otpadni materijal razlagao na svoje temeljne molekularne strukture. Plazma plinofikacija ne sagorijeva otpad na način kako to rade peći za spaljivanje, već konvertira otpad u gorivi plin koji zadržava svu onu energiju koja izvire iz otpada i pretvara neorganski otpad u inertnu staklastu masu. Plazma obradom devedeset i devet posto otpada može se iskoristiti, a preostalih jedan posto potrebno je dodatno obraditi sustavom kontrole zagađenja. WPC baklje rade s izuzetno visokom temperaturom od 2730 do 4380 stupnjeva Celzijevih, pa se otpad u cijelosti transformira na svoje temeljne elementarne komponente. Prednost plazma plinofikacije nad drugim oblicima spaljivanja je između ostalog što nema nikakvih katrana ili furana. Na tako visokim temperaturama svaki se metal rastapa i istječe iz dna reaktora. Anorganske tvari kao što su to silikati, zemlja, staklo, šljunak itd. pretvaraju se u staklastu masu koja istječe. Nema nikakvog pepela zbog kojeg je opet potrebno stvarati deponij. Plazma reaktor može procesuirati bilo koju vrstu otpada osim nuklearnog. Sastav plina koji izlazi iz plazma plinofikatora ima niže razine kontaminata u tragovima od bilo kojeg drugog plinifikatora ili spalionice.

S obzirom na to da postupak započinje s niskim emisijama iz reaktora, mogu se postići znatno niže stack-emisije. Davor Tukić poveo je prošli mjesec skupinu hrvatskih dužnosnika i poduzetnika u japanske pogone za obradu otpada u Utashinaiju na otoku Hokaidu gdje se primjenom plazma tehnologije uništava smeće i pretvara u plin koji se pretvara u električnu energiju. U okolici tog postrojenja nema nikakvog deponija otpada i ne osjeća se neugodan miris, u dvorištu nema ni jednoga odbačenog papirića ili opuška. “Plazma je tehnologija bez konkurencije. Postrojenje za primjerice Splitsko-dalmatinsku županiju koja proizvodi od 140 do 150 tona komunalnog otpada godišnje stajalo bi oko 140 milijuna eura. Jedna tona otpada daje jedan megavat struje za prodaju, i to tzv. zelene struje proizveden od obnovljivih izvora. Plazma je ujedno i najjeftiniji način odlaganja otpada, pet eura jeftiniji od najjeftinije, mehaničko-biološke obrade”, ističe profesor Jakša Miličić, bivši splitski gradonačelnik iz vremena njegova najvećeg razvoja koji se plazmom bavi dugi niz godina, a Davoru Tukiću pruža stručnu podršku u promoviranju ove tehnologije. Desetak milijuna eura stajao bi pogon za prijem i pripremu otpada koji je identičan za sve tehnologije, oko 25 milijuna eura stajao bi pogon za rasplinjavanje plazmom, a najskuplji dio je termoelektrana. Američka kompanija Westinghouse u posljednjih je 30 godina u razvoj plazma tehnologije uložila dvije milijarde dolara. Do sada su postavili plazmu u SAD-u i Kanadi, a osim dva navedena, u Japanu postoji i treći pogon, koji pretvara pepeo u staklo. U pripremi su projekti u Indiji, Turskoj, Južnoj Americi, Maleziji i Indoneziji, a na Floridi će za tri godine biti dovršen veliki objekt kapaciteta 3000 tona, za čišćenje zagađenog terena. Westinghouse nudi tehničku podršku, nadzor, obuku i plazma baklje, što stoji između pet i deset posto od ukupne investicije. Sve ostalo, uključujući i plazma konvertor, može se proizvesti u Hrvatskoj. U Europi postoji samo jedan plazma pogon, i to za uništavanje azbesta. Uvođenjem plazme Hrvatska bi mogla napraviti iskorak i postati centar za ovu tehnologiju u regiji.