Kriza u Europi i nervoza kod kuće prelila se i na domaće banke: od kraja studenog do 20. siječnja iz bankarskog sustava u cjelini izvađeno je 1,78 milijardi kuna štednje, doznaje Poslovni dnevnik. Trend je, čini se, zaustavljen, banke su najavile dizanje kamatnih stopa na štednju, no depoziti se još nisu vratili na račune.

Odljev depozita pogodio je sve banke proporcionalno o njihovoj veličini, pa je najviše štednje otišlo iz prvih deset najvećih. Bijeg depozita nije zaobišao niti male, no one su se obratile središnoj banci za dodatne injekcije likvidnosti. “Kapital je zec. U vremenu spekulacija, nesigurnosti i bombastičnih političkih izjava građani i kompanije lako se odlučuju na migracije novca i pokušavaju diverzificirati svoj portfelj pa čak i vađenjem iz banaka”, komentirao nam je trendove jedan bankar. Prema posljednjim podacima HNB-a za kraj prosinca, u bankama su klijenti držali 242,6 milijardi kuna oročenih i štednih depozita. Od toga je tradicionalno najviše štednje građana – 145,1 milijada kuna, u štednim depozitima građani imaju položeno 18,5 milijardi, a veći dio od 126,6 milijardi kuna je oročeno. No, tko je zec? Iz izvješća se može iščitati da su oročeni depoziti građana prosincu porasli za oko 1,3 milijarde kuna što je mjesečni rast od 1,1 posto ili 5,3 posto na godišnjoj razini. Korporativni depoziti u istom razdoblju pali su na 44,5 milijardi kuna ili 0,7 posto mjesečno (-2,7 posto na godišnjoj razini) što je već poznati trend i posljedica smanjenja profitabilnosti i smanjene likvidnosti. “Podaci ukazuju da bi to moglo biti smanjenje depozita banaka majki zbog nesigurnosti u Europi”, kaže nam dobro upućeni sugovornik. O ideji da banke matice povlače depozite nitko službeno ne želi govoriti uz poruku da je to “siva zona” posebno jer su matice podržavale domaće podružnice u 2011. Iako je otvorenao pitanje što će se dogoditi u 2012. , jače povlačenje kapitala u inozemstvo ne treba očekivati jer HNB ima mjere, ali i volje da to zaustavi, što dobro znaju i banke, kaže naš izvor.Krajem studenog bankarsko tržište zatresao je slučaj Credo banke; prvo je radi kriminala banka ostala bez dozvole za rad, uslijedila su prepucavanja na relaciji HNB, Hanfa i Fina o tome tko je kriv za blokirana sredstva klijenata i rupe u zakonu. Najveći odljev depozita zbio se upravo krajem studenog i početkom prosinca; samo u studenom otišlo je 715 milijuna kuna iz sustava. Kasnije se utjecaj Credo banke smanjio, no uslijedila je nesigurnost u Europi i posebno ‘drmanje’ nama najbližih talijanskih banaka. Osim toga, austrijski regulator poručio je svojim banaka da regiju financiraju primarno iz lokalne štednje pa su banke najavile smanjenje izloženosti. Taj potez mogao i bi zatresti stabilnost banaka u regiji što se upravo pokušava spriječiti novom Bečkom inicijativom.