Konačni podaci kretanja bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine potvrdili su prvu procjenu realnog pada od 1,5% u odnosu na prvo tromjesečje 2012. godine, što je šesto uzastopno tromjesečje godišnjih stopa pada, pišu RBA analitičari.
Najveći negativan doprinos u prvom tromjesečju očekivano je došao od potrošnje kućanstava koja je zabilježila realnu godišnju stopu pada od 3% uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada placa i raspoloživog dohotka kućanstava. Nadalje, nastavlja se negativan doprinos investicija. Investicije u fiksni kapital pale su za 2,3% godišnje, sto je sedamnaesti (17) uzastopni kvartal u kojem investicije bilježe godišnje stope pada. Iako je izvoz roba u prvom tromjesečju zabilježio značajno veći pad nego uvoz roba (8,2% u usporedbi s 2,7%), neto učinak računa roba i usluga ipak je ublažio pad BDP-a s obzirom na to da je izvoz roba i usluga zabilježio manji pad od uvoza roba i usluga (-4,9% vs -5,6%). Nadalje, negativan doprinos ublažila je potrošnja države koja je porasla za 0,3% godišnje, na sto je upućivao rast rashoda proračuna opće države, te izdaci za potrošnju neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) koji su porasli za 0,9%.
Promatrajući bruto dodanu vrijednost, u prvom je tromjesečju ove godine zabilježen realan pad od 0,8% godišnje. Najveći pad i dalje biljezi građevinarstvo koje se smanjilo za 4,3% u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Uz to, trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane zabilježili su pad od 3,9% godišnje, a pad započet prošle godine nastavljaju bilježiti i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja.
U ovoj godini RBA analitičari očekuju nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini (-0,5%) pri čemu bi negativna kretanja trebala vise biti izražena u prvoj polovini godine s najveći negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti prati pad realnih dohodaka. Očekuju i da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija (dijelom zbog izuzetno niske baze) uslijed početka realizacije nekih od najavljenih, a odgodnih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država, stoji u analizi.
Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, sto bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala, zaključuje se u analizi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu