Istra s projektom Pitagora ide na HT-ov Fiberland

Autor: Bernard Ivezić , 24. travanj 2012. u 11:40

Za projekt koji će optičku mrežu dovesti do 40.000 kućanstava ozbiljno se računa na novac iz EU, a kao jedna od opcija spominju se i ruski investitori

Najveći konkurent Fiberlandu, projektu izgradnje optičke FTTH mreže Hrvatskog telekoma (HT), istarski je projekt Pitagora. Istarska županija planira sama u idućih nekoliko godina izgraditi optičku mrežu do 40.000 kućanstava i pretvoriti je u komunalnu infrastrukturu koju će moći unajmljivati svi telekomunikacijski operateri. Ukupna vrijednost projekta Pitagora neslužbeno se procjenjuje na 40 milijuna eura.

Gianclaudio Pellizzer, direktor konzultantske tvrtke San Polo, koja zajedno s Istarskom županijom i partnerima iz Italije, BiH, Crne Gore i Albanije, radi na izradi projektne dokumentacije, kaže da su već iz fonda Adriatic IPA povukli dva milijuna eura za pripremu projekta. “U idućih pet godina cilj nam je postaviti 250 kilometara optičke infrastrukture u šest većih istarskih gradova, od kojih očekujemo da će u svakom biti oko 40 kilometara mreže. Konkretno, do kraja godine planiramo predati idejni projekt kako bismo do srpnja iduće godine imali lokacijske dozvole, troškovnike i dokumentaciju nužnu da iz kohezijskih fondova EU povučemo sredstva za gradnju”, kaže Pellizzer.O ukupnoj vrijednosti projekta zasad nije želio govoriti. Pellizzer, koji je prethodno bio direktor Sektora za izgradnju HT-a i voditelj projekta postavljanja optičkog kabela CROATIA1 između Hrvatske i Italije, kaže da je mnogo važnije što za njega postoje raspoloživa sredstva i zainteresirani investitori. “Osim što će kohezijski fondovi EU pokriti 75 posto troškova projekta, interes za ulaganje pokazuju druge komunalne tvrtke poput Istarskog vodovoda, a iskaz neformalnog interesa za ulaganje došao je i iz Rusije, koja bilježi najbrži rast broja optičkih priključaka u Europi”, navodi Pellizzer. Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije, kaže da ulagači u optiku mogu očekivati da će barem od 30 do 50 posto ulaganja vratiti kroz sredstava iz EU fondova. Dodaje da to vrijedi i za privatne ulagače poput HT-a i Amisa, ali i za državu i lokalne samouprave. “Od srpnja 2013. Hrvatska ima pravo na novac iz kohezijskih i strukturnih fondova EU iz kojih će privatni ulagači moći povući do 50 posto sredstava za ulaganja u optiku, a država čak do 85 posto pod uvjetom da dobit od tih projekata tijekom idućih 10 godina reinvestira u istu svrhu”, kaže Lubura.Prethodno treba imati gotove projekte s troškovnicima i dozvolama.

U sektoru se stoga očekuje da će veliki val izgradnje optike započeti 2014., kad EU odobri prva sredstva.Regulator telekomunikacijskog tržišta HAKOM u prosincu je najavio da planira rezervirati 50 milijuna kuna za poticanje razvoja projekata brzog interneta. U praksi će HAKOM pomagati gradovima i općinama da pokriju troškove priprema za dobivanje sredstava iz fondova EU za gradnju optičkih mreža. Prema podacima slovenskoga regulatora APEK-a, tamošnje su lokalne zajednice povukle gotovo 80 milijuna eura za projekte gradnje optike. Predstavnici APEK-a tvrde da su zbog krize u posljednje dvije godine praktički sve investicije u optičke mreže u Sloveniji bile financirane isključivo na taj način. U Hrvatskoj su dosad u optiku ulagali privatni ulagači HT, Metronet i Amis te lokalne samouprave poput grada Zagreba u naselju Sopnici i grada Splita, koji je sa CARNetom izgradio gradsku optičku mrežu. Slične projekte planiraju Krk, Opatija i Rijeka. No, Lubura tvrdi da takve planove lokalnih zajednica treba ograničiti na nerazvijena i slabije razvijena područja. “Postoji opasnost da će najrazvijeniji gradovi i općine, kod kojih ionako postoji interes privatnih ulagača za gradnju njihove optičke mreže, iskoristiti priliku i za to povući sredstva iz EU fondova, a to nije dobro jer se tako ta ograničena sredstva neće koristiti za ulaganja u optiku na otocima, u ruralnim i slabije razvijenim područjima, gdje će to ionako morati raditi država jer nitko drugi neće htjeti”, zaključuje Lubura.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Albert Einstein je jednom rekao: “Svaka inteligentna budala može napraviti stvari većima i složenijima, ali je potreban dodir genija – i puno hrabrosti – da se uradi suprotno.”

Prijedlog strategije razvoja optičke mreže u ruralnim krajevima

http://pollitika.com/prijedlog-strategije-razvoja-opticke-mreze-u-ruralnim-krajevima

New Report

Close