Unatoč krizi u stanogradnji, u prvom tromjesečju ove godine srušen je rekord u izgradnji novih stanova. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, završeno je 2360 novih stanova, što je 18 posto više nego u lanjska tri mjeseca ili 90-ak posto više nego u istom razdoblju 2007. godine. Iako bi podaci dali naslutiti veliki optimizam investitora u posrnulom tržištu stanogradnje, drugi statistički podaci koje je nedavno objavio DZS i stručnjaci upozoravaju kako bi pravi lomovi tek mogli uslijediti. Nekoliko je dodatnih ključnih pokazatelja koje još nudi DZS.

Više dozvola
Iako je vrijednost odrađenih radova u tromjesečju blago u porastu za 2,3 posto, prvi puta od 2005. godine je pala vrijednost narudžbi novih radova i to za visokih 9,5 posto u odnosu na tromjesečje 2008. godine. Također prvi puta je pao, i to za 16 posto, broj stanova u gradnji (nezavršenih stanova) kojih je na kraju ožujka bilo 10.400. Prema podacima, zagrebačkog odjela za statistiku, u Zagrebu kao najznačajnijem tržištu, na koji otpada više od polovice novoizgrađenih stanova, trendovi su skoro istovjetni. S druge strane, na kraju travnja, DZS bilježi porast od 23,6 posto u broju izdanih odobrenja za građenje u odnosu na prva četiri mjeseca 2008. godine. Istovremeno iz udruženja za posredovanje nekretnina HGK kažu kako bilježe tek blagi porast prometa nekretnina koji je još uvijek znatno lošiji od 2008. godine. Kada se svi podaci slože, zaključak stručnjaka je da su investitori morali završiti već započete stanove unatoč tome što će ih jako teško prodati, dok do kraja godine možemo očekivati sve manju aktivnost u stanogradnji i ulazak u nove projekte. U toj međufazi će se pripremati zemljište i vaditi dozvole kako bi se gotovi projekti mogli ponuditi na prodaju ili za one najkvalitetnije tražiti kredite od banke.“Investicijski ciklus traje 15-ak mjeseci i oni koji su počeli investicije prije više od godinu dana, moraju ih završiti. Iz pada novih narudžbi za izvođenje radova i sve manje stanova u izgradnji vidljivo je da nas krajem godine čekaju veliki padovi kada se pozavršavaju svi započeti objekti. Započete akcije banaka i graditelja koje su spustile cijene i novih stanova i 20 posto, samo su djelomično bile uspješne i prodaja i dalje stagnira”, kaže Irhad Meheljić, član uprave Grawe nekretnina. Porast odobrenja za građenje uz manje novih narudžbi za radove, on tumači potpunim preokretom na tržištu. “Do prije pet godina svi su željeli investirati, ali nije bilo gotovih projekata. Danas zbog nedostatka novca svi okrupnjavaju zemljište, vade dozvole i nude ih investitorima jer sami ne mogu graditi”, zaključuje. Dvojaka su tumačenja kako će se veliki broj novoizgrađenih stanova odraziti na cijene i prodaju. Meheljić kaže da bi onima koji imaju puno gotovih stanova bilo bolje rasprodati portfelj i po nižim cijenama kako im objekte ne bi preuzele banke ili izgubili još više na plaćanje kamata.

Strah od kredita
Kaže i da još nije najjasnije, čekaju li kupci dodatni pad cijena ili samo postoji strah od novih kredita. Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za posredovanje nekretninama Hrvatske gospodarske komore uvjeren je da potražnja na tržištu ne može apsorbirati novih 2360 stanova u sadašnjoj situaciji. Za njega nisu više ključne cijene nego uvjeti kreditiranja. “Sada se stanovi ponajviše prodaju onima koji imaju određene rezerve gotovine, bilo od štednje ili da su nešto prodali. Nužno je da banke vrate povjerenje klijenata, bilo fiksnim kamatama ili pogodnostima jer dok kamate rastu, a postoji nesigurnost za posao, ljudi ne žele ići u kredite. Bilo bi dobro i da Vlada i Zagreb osiguraju obećane subvencije na kredite”, zaključuje Ranilović.

Statistika

Polovica u Zagrebu
U Zagrebu je u tromjesečju ove godine završeno 1365 novih stanova, dok je lani u istom razdoblju bilo završeno 1080 stanova. Broj stanova u izgradnji je s druge strane pao na 5648, dok ih je lani bilo 7460.

Pad narudžbi
Nakon godina rasta, nove narudžbe u građevinarstvu Hrvatske su do ožujka iznosile 5,42 milijarde kuna, dok su u lanjskom tromjesječju iznosile 5,98 milijardi kuna. Zagreb ima odnos 1,3 milijarde naspram lanjskih 1,74.