Gazprom ne želi Petrokemiju, ali ga zanima Plomin C

Autor: Darko Bičak , 24. siječanj 2013. u 22:01
Gazprom bi mogao biti suinvestitor u energetskim projektima, možda već i u Plominu C/EPA

Tvrtka Gazprom Neft Balkan u Zagrebu trebala bi početi raditi krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.

Kad bi Petrokemija išla u privatizaciju, Gazprom ne bi bio među potencijalnim kupcima jer, kako nam kažu, tu mogućnost ne razmatraju. No, Sergej Kuprijanov, glasnogovornik Uprave Gazproma, kaže da ipak očekuju značajnu ekspanziju u Hrvatskoj u idućem razdoblju te da postoji više područja koja su Gazpromu zanimljiva. O tome govori i registriranje tvrtke Gazprom Neft Balkan krajem prošle godine u Zagrebu, a koja bi trebala postati operativna krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca.

Plin je u fokusu
"Imamo velika očekivanja po pitanju razvoja hrvatskog plinskog tržišta u idućim godinama. Naše procjene su potvrđene i u studiji isplativosti projekta Južni tok u Hrvatskoj. Očekujemo da će europski trendovi sve većeg korištenja plina kao ekološkog energenta, uz sve manju njegovu proizvodnju u europskim zemljama, biti prisutni i u vašoj zemlji", kaže Kuprijanov. Gazprom je sredinom siječnja dobio ugovor za isporuku dijela plina za kutinsku Petrokemiju, a sve je izvjesnije da bi ta tvrtka mogla biti suinvestitor u nekim energetskim projektima, možda već i u Plominu C. Iako iz ruskog energetskog diva nisu željeli detaljnije govoriti o konkretnim projektima, potvrđuju veliki interes za taj sektor."Mi intenzivno procjenjujemo mogućnosti za bilateralnu suradnju s hrvatskim partnerima na području plina. Među obećavajućim projektima je potencijalna suradnja u izgradnji energetskih postrojenja na plin u vašoj zemlji.

Pregovori po ovom pitanju su u začetku i raspravlja se o nekoliko opcija za suradnju", navodi. Rusima je u Hrvatskoj jako zanimljiv i projekt korištenja plina kao pogonskog goriva za vozila, pogotovo teške gospodarske kamione i strojeve te u javnom prijevozu. Iako naša zemlja nije uspjela ući na glavnu trasu plinovoda Južni tok, prvenstveno zbog nekih pogrešnih političkih odluka iz prošlih godina, kompromisno rješenje na obostranu korist je nađeno u odvojku dugom 100 kilometara koji će preko Srbije opskrbljivati Hrvatsku sa 2,7 milijardi kubnih metara plina na godinu. U Gazpromu Južni tok vide kao projekt koji će dati veliki poticaj gospodarstvima zemalja koje su u njega uključene. S jedne strane, kaže Kuprijanov, na projektu njegove izgradnje će raditi lokalne tvrtke, a s druge strane će osigurati dostatne količine relativno jeftinog plina za industriju. "Treba svakako spomenuti da će novi plinovod dati povjerenje u pouzdanu opskrbu plinom europskih zemalja i njihovih građana i industrije. Kako se radi o projektu koji se gradi po najvišim tehnološkim i ekološkim standardima, znatno će se povećati sigurnost transporta ovog energenta po ljude i okoliš, sve od ruskih plinskih polja pa do krajnih korisnika", kaže
Kuprijanov.

Takmac za OMV u Hrvatskoj
Iako je Gazprom najpoznatiji po svojem plinskom biznisu, svjetski lider s gotovo 20 posto ukupne svjetske proizvodnje plina, veliki dio njihova prihoda dolazi i od nafte. Samo prošle godine je njihova tvrtka Gazpromnjeft, koja je na ovom području najpoznatija po vlasništvu nad srpskim NIS-om te nedavnom preuzimanju OMV-ovih crpki u BiH, proizvela 59 milijuna tona nafte, a u vlastitim rafinerijama preradila 43 milijuna. U konkurenciji ruskih Zaružebenjefta, hrvatske Ine te kuvajtskog Q8, Gazpromnjeft je vrlo ozbiljni takmac i za OMV-ov malopordajni lanac u Hrvatskoj. Kuprijanov kaže da je prvenstveni razlog otvaranja njihove naftne tvrtke u Zagrebu mogućnost sudjelovanja na natječajima za istraživanje i iskorištavanje naftnih i plinskih polja, kako na kopnu, tako i u Jadranskom moru.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Nema šanse da uđu u Plomin.

Pa nemaju oni ugljena .

A zna se da je Zadatak Plomin napraviti na Ugljen !

Stalkerman na susjednom forumu Vam je objasnio finte i cake oko ove dinice. I izgleda da je bio u pravu. Čovjek je očito u toj branši tata-mata i razumije raznovrsne okolnosti više od nas laika. [emo_beztona]

Očito gospodi u Gazpromu nije Petrokemije kvalitetno prezentirana. Naime kada bi danas svim članovima Vlade postavili pitanje o Petrokemiji odgovor bi se uglavnom sveo na u najboljem slučaju uz mjesto, adresu i da je to tvornica koja proizvodi gnojivo( sjetite se samo Čačićeve izjave da u petrokemiju ulazi plin, a izlaze kuglice gnojiva !? ) A Petrokemija je puno više od toga. Za Gazprom vrlo značajan potrošač prirodnog plina – na sadašnjem punom proizvodnom kapacitetu do 940 milijuna Sm3. Ako se tomu doda da bi modernizacija društva u tehničko tehnološkom smislu sigurno išla prema zamjeni postojeće klasične energetike novom modernom kogeneracijskom elektranom srednje snage od 360 Mw ( cca 240 t/h v.pare 40 bara i cca 16 MW/h bi išlo za potrebe tehnološkog procesa u tvornici) a ostali dio el .energije u EES-hrvatske. To potrošnju prirodnog plina diže na srednji godišnji nivo od cca 1,06 miljijardi Sm3. Što mislite koliki je koeficijent oplemenjivanja plina kroz ovakvu proizvodnju?( sadašnja situacija u poslovanju Petrokemije ima veze sa cijenom plina, ali nije osnovni i najvažniji razlog problema – to je prije svega rasipnost u svim sferama poslovanja, neuredno poslovanje, i nekvalitetno vođenje i upravljanje proizvodnim procesima – jer krivulja rasta plina kroz zadnjih nekoliko godina ima relativno ravnu uzlaznu putanju, a poslovni rezultat u isto vrijeme izgleda kao ” EKG ” )
Ovako objašnjeno gospodu iz Gazproma bi sigurno zainteresirala Petrokemija.
Za “dušebrižnike” vezane za privatizaciju ( ona će se dogoditi prije ili kasnije, a bolje je da je to prije dok tvornica ima tržište, solidnu tehnologiju i naravno cijenu prodaje ) ulazak Gazproma ili nekog njemu sličnog ( čiji je glavni proizvod prirodni plin i osnovna im je zadaća tog energenta što više prodati i po mogućnosti oplemeniti ) sigurno je bolje no da u istu uđu, u najmanju ruku nedefinirani “Končari; Ergovići; Tedesky, Todorići i ostala bretija ” ili veliki europski proizvođaći gnojiva ( JARA ) koji bi, gotovo sam siguran, jer dobro poznam to područje, dugoročno ovu proizvodnju i tvornicu ” restrukturirali ” do njenog zatvaranja, po već poznatom ” hrvatskom modelu ”
I to je to, a ima još puno lipih stvari, ma ih nesmim kazat.

New Report

Close