Vladin informatički New Deal otvara vrata poduzetnicima

Autor: Bernard Ivezić , 08. veljača 2012. u 22:00

Darko Parić, pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku, radi zaokret u informatizaciji države za koju kaže da je ponajmanje tehnički problem

Osnivanje Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnog sektora korak je k potvrdi da nova vlada ima stvarnu političku volju provesti informatički “New Deal” kako je najavila prije izbora. Informatizacija državne uprave, naime, u prvome je redu organizacijski i time politički problem, a najmanje tehnički. Vidljivo je to i iz toga što u tom povjerenstvu sjede upravo ministri kojima je informatizacija najpotrebnija. Darko Parić, glavni Vladin koordinator za taj posao, u razgovoru za Poslovni dnevnik otkriva Vladin plan. Riječ je o nizu velikih projekata prema uzoru na Estoniju. Taj informatički New Deal obuhvaća izgradnju državne optičke mreže, državne “cloud” infrastrukture, pravila povezivanja registara, objedinjavanje IT nabave, normizaciju IT-a i otvaranje otvorenom kodu. Kako ističe Parić, to obuhvaća i potpuni zaokret u načinu rada. Država će strateški planirati IT i koordinirati takve poslove, projekti će se pratiti tijekom provedbe, a državne IT tvrtke poput APIS IT-a, Fine i OiV-a više ne mogu očekivati preferirani položaj te će se otvoriti prilike za proizvođače softvera.

Na kakve prilike za proizvođače softvera mislite?
Želim naglasiti da razumijemo i vidimo da se država nije bila dovoljno otvorila prema mogućnostima da povoljnija rješenja kupi na tržištu. Država mora biti vlasnik svojih IT sustava, ali privatnom sektoru treba dati priliku da napravi te sustave. To znači da će Hitronetom i dalje upravljati Fina, portalom Moja uprava APIS IT, a optičkom mrežom državnih tvrtki Odašiljači i veze.Međutim, ako za potrebe tih sustava zatreba novo rješenje, moći će ga raditi najpovoljniji na tržištu.

Znači APIS IT, Fina i OiV gube povlašten položaj?
Državne IT tvrtke ključne su za razvoj e-Hrvatske, ali ne mogu za državu raditi prema najvišim cijenama. Mora postojati drugi model. Da je smisao da one za državu rade na komercijalnom principu, onda bismo raspisali javni natječaj. CARNet kad pruži nekome uslugu, onda je taj dobio sve usluge koje CARNet nudi, dok recimo Hitronet, kojim upravlja državna tvrtka, ministarstvima nudi pakete usluga. Nedopustivo je da se tako zarađuje na državi.

U branši se kao ključan dosadašnji neuspjeh e-Hrvatske navodi to što državni registri nisu povezani jer ih razna tijela tretiraju kao svoju imovinu. Jesu li državni registri državni ili vlasništvo pojedinih agencija, tvrtki i ministarstava?
To je upravo ključ problema zbog kojeg građani moraju svaki put vaditi novi rodni list, domovnicu, matični list, plaćati biljege i brdo slične papirologije. Državni registri su vlasništvo Republike Hrvatske. Ne može se nitko pozivati na to da ima prava na njih samo zato što su u elektroničkom formatu i dio nečijeg IT sustava.Sada postoji politička volja da se to pitanje riješi! Nećemo otkrivati toplu vodu. Estonci su to već riješili i zato su najbolji u eGovermentu u Europi.

Kako ćete to riješiti?
Ako treba, mijenjat ćemo i zakone. Moramo stvoriti pretpostavku da se mogu nesmetano razmjenjivati podaci među državnim registrima. Sve ostalo je inženjerski posao.Oni koji su do sada upravljali registrima činit će to i dalje, ali neće smjeti sprečavati bilo koga unutar države, koji je za to ovlašten, da se spaja na registre, koristi njihovim podacima i tome slično. Građani će vrlo brzo to osjetiti kroz usluge države.

Koja ćete pravila promicati javnim natječajima?
U Sloveniji pri isporuci rješenja morate državi prepustiti softverski kod i prava da ga se nadograđuje i mijenja i da to radi onaj koji da najbolju ponudu. Zato smo vrlo otvoreni prema tehnološkim rješenjima na otvorenom kodu, ali i svima koji prema državi mogu ponuditi iste uvjete kao i na otvorenom kodu. Tako ćemo smanjiti i troškove za softverske licencije, pri čemu ne mislim samo na Microsoftove licencije jer država plaća licencije za sve i svašta. Kod IT rješenja po narudžbi želim naglasiti da država do sada nije dobivala prava na softverski kod i mogućnost da netko drugi servisira taj softver. To znači da su se do sada u IT smislu tražili točno određeni modeli automobila i da ih je onda mogao servisirati točno određeni isporučitelj.Neke su tvrtke tako potpisale početne ugovore s državom na pet milijuna kuna, a zatim zaradile dodatnih 15 milijuna na održavanju i nadogradnjama rješenja.

Ipak se očekuje da će najveći gubitnici zbog toga biti male domaće softverske tvrtke?
Odnosi koji postoje nisu dobri nikome. Dok je neko poduzeće vlasnik softvera kojim se koristi država, onda država ima vezane ruke, a za sve druge IT tvrtke cijelo je to tržište zatvoreno. Rezultat je da su se upravo oni koji imaju najviše kapaciteta za izvoz orijentirali na poslove za državu.Mi im nećemo zalupiti vrata, ali im želimo ukazati da moraju više ići u izvoz i da na domaćem terenu sada moraju očekivati veću razinu tržišnog natjecanja. U poslovima za državu sad mogu očekivati i kontrolu provedbe!

Što to znači?
Ugovaranje posla postaje samo faza projekt, koji će se nadzirati iz e-Hrvatske, a bit će ključno je li na kraju uspio.

Strateške poveznice

Kako se u sve uklapa optika i ‘cloud’?
Cilj je izgraditi digitalnu autocestu, integrirati registre, odnosno baze podataka, uvesti otvoreni kod i u četiri godini promijeniti stav prema informatizaciji države i državne uprave. “Cloud” nam omogućava da povežemo registre, stvorimo nove usluge i integriranu cjelinu. Za to nam treba “cloud” infrastruktura, odnosno optičke mreže i podatkovni centri međunarodnih standarda Tier III i Tier IV. U takvu “cloud” okruženju otvorit će se pun potencijal za suradnju s proizvođačima softvera iz privatnog sektora. Taj novi pristup informatizaciji države uprave omogućit će nam da ostvarimo fenomenalne projekte poput fiskalne blagajne.

Komentirajte prvi

New Report

Close