Energija iz obnovljivih izvora zahtijeva visoka ulaganja u elektroenergetski sustav (EES), rečeno je na okruglom stolu “Hrvatski EES uz povećano prožimanje vjetroelektranama”, koji se u organizaciji HAZU u srijedu održao u Zagrebu.

U hrvatskim vjetroelektranama instaliran je 131 megavat snage, a do kraja godine očekuje se i 200 MW. Energetičari upozoravaju da će se protežiranjem obnovljivih izvora energije i zapostavljanjem ulaganja u klasične izvore te energetsku infrastrukturu sustav urušiti. “Ministarstvo gospodarstva je izdalo suglasnosti za izgradnju 6000 MW snage u vjetroelektranama. Ako se uzme u obzir da investicija u megavat vjetroelektrane iznosi 1,5 milijuna eura, jasno je da je riječ o ukupno devet milijardi eura te da se najveći dio tih ulaganja neće ostvariti”, kaže Marko Lovrić, pomoćnik direktora HEP-OPS-a. Lovrić pojašnjava da se mora napraviti infrastruktura kako bi se struja iz VE, ili drugih manjih obnovljivih izvora, uopće mogla pustiti u sustav. No u HEP-u navode da se dalekovod planira i gradi osam do deset godina te da nitko ne može pretpostaviti koliko će zanimanje ulagača biti za 10 ili 30 godina i hoće li tada biti instalirano 200 ili 6000 megavata. Vjetroelektrabne ovise o metereološkim uvjetima pa je nužno izgraditi gotovo iste zamjenske kapacitete u klasičnim energetskim izvorima koji mogu pokriti prekid rada u VE. Akademici su složni da su obnovljivi izvori budućnost, no upozoravaju da država mora napraviti dugoročnu strategiju koja će postaviti jasna pravila na tržištu i u konačnici izbjeći energetski slom.