Kad je Zdravko Žuža početkom devedesetih godina osnovao tvrtku za inženjering, projektiranje i trgovinu, uglavnom je prodavao drvenu građu i materijale za infrastrukturu Hrvatskim željeznicama kao što su šine, vijci, signalni uređaji, a kasnije i drveni željeznički pragovi. Danas je njegova tvrtka Viševica Komp lider na europskom tržištu impregniranih drvenih pragova i jedan od vodećih proizvođača peleta u Hrvatskoj. Uz to ima i dvije tvrtke kćeri, za proizvodnju opreme za ukapljeni naftni plin te signalne opreme za željeznički promet.

Premijera na Interpelletu
Žuža je porijeklom iz Podgradine, u okolici Zadra, ali se oženio Varaždinkom i živi godinama u Zagrebu, gdje je diplomirao na Strojarskom fakultetu. U Zagrebu je i sjedište tvrtke, dok su tvornice u Karlovcu i Perušiću. Aktivno se zalaže za primjenu obnovljivih izvora energije, posebice peleta koje razvijeni svijet sve više koristi, pa Žuža izvozi gotovo cjelokupnu proizvodnju. Priča da dva kilograma peleta toplinski zamjenjuje litru ulja za loženje, ali i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Kyoto sporazuma po kojem mora smanjiti stakleničke plinove i osigurati supstitute za konvencionalne energente. Naš sugovornik često istupa na skupovima o energetskim strategijama, ne samo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gdje je predsjednik Odbora za drvnu biomasu, nego i na saborskim odborima i različitim konferencijama. Sa suradnicima redovito posjećuje međunarodne specijalizirane sajmove i ove godine Viševica Komp će prvi put izlagati na svjetski poznatom sajmu Interpellet od 7. do 9. listopada u njemačkom Stuttgartu. Zdravko Žuža u drvni biznis krenuo je s pragovima iskoristivši njihov nedostatak na europskom tržištu kada se prije nekoliko godina počelo naveliko vaditi betonske. Mnogi su Europljani koji su živjeli uz pruge s betonskim pragovima, prisjeća se, u to vrijeme dobivali sudske sporove protiv nacionalnih željeznica kad su se žalili na buku i vibracije koje su im prouzročile materijalne štete. Pragove je Viševica Komp počela raditi 2000. godine kad je unajmila pilanu i pogon impregnacije u Mahičnom, smještenom nadomak Karlovcu.

Uspjeh u Europi
Četiri godine kasnije Žuža kupuje Mahično od Finvesta i oprema pogon novom tehnologijom poštujući najstrože EU standarde za zaštitu okoliša. Danas su u Hrvatskoj najveći kupci bukovog drva i Žuža ističe kako vrlo dobro surađuju s Hrvatskim šumama. Objašnjava da je prag složeni proizvod i od prodaje trupca do gotovog proizvoda prođe između osam do deset mjeseci zbog čega nisu previše zanimljivi drvoprerađivačima. Viševica Komp je u početku radila samo za Hrvatske željeznice, ali kasnije su se pojavili kupci iz Slovenije, Mađarske, Slovačke i Njemačke, a posljednjih pet godina postali su najveći proizvođač bukovih pragova u Europi. Iako je Hrvatska izvan EU, Žuža je i potpredsjednik Europske organizacije za zaštitu drveta sa sjedištem u Bruxellesu, što je postao s obzirom na postignute rezultate. Kako je rastao interes za pragovima, logičan korak bio je daljnje širenje. Već 2002. godine kupuju DIP Perušić u stečaju. U Perušić je investirano više od 115 milijuna kuna u potpuno novu tehnologiju, uz pomoć kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Privredne banke Zagreb. Danas je godišnji kapacitet 300.000 pragova, dok su ih ranije mogli napraviti maksimalno do 40.000 i to zajedno s kooperantima. Uz Viševica Komp mogu živjeti manje pilane, dodaje on, možemo otkupiti njihove pragove jer imamo tržište. Kako je drvo okruglo, za prag se može iskoristi 33 posto trupca, trećina ide za daske koje se prodaju za namještaj, a ostatak je piljevina i sječka što se melje i pretvara u pelete. Kora trupaca pak koristi se za vlastite energane u Perušiću i Karlovcu. Financijski gledano, elementi za namještaj nose najmanje prihoda, oko 10 posto, dok pelete sudjeluju s 40 posto, a pragovi 50 posto. Pelete se proizvode kontinuirano 24 sata što iznosi između 80 i 100 tona na dan i gotovo sve, oko 90 posto, plasira se u izvoz, u Italiju, Njemačku i Švicarsku. U Hrvatskoj tek treba izgraditi infrastrukturu za njihovo korištenje te poticati građane na kupnju peći.

Nove investicije
Žuža smatra kako su hoteli i otoci idealni za njihovu primjenu, a po uzoru na neke strane zemlje država bi trebala subvencionirati kupnju takvih peći kod građana. Žuža tumači da nikada ne radi proizvod za nepoznatog kupca i samo u dijelu elemenata za namještaj dijeli sudbinu domaće drvnoprerađivačke industrije. “S padom narudžbi ili plaćanjima nemamo problema, jer radimo najviše sa stranim javnim institucijama”, naglašava Žuža. U svojim tvrtkama Viševica Komp ima više od 300 zaposlenih, ukupan prihod u drvnom sektoru iznosi oko 100 milijuna kuna godišnje, a u prvih šest mjeseci proizvodnja je veća 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ne prestaje se ni sa investicijama pa će se do kraja godine pripremiti projekti za izgradnju kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju električne energije u Perušiću koju će prodavati HEP-u.

Inovacije

Plinske punionice
Zagrebačka kompanija Viševica Komp razvija djelatnost prodaje i instalacija plinskih punionica. Svih osam punionica UNP-a (ukapljeni naftni plin), koliko ih Ina ima u Hrvatskoj, opremio je Žuža upotpunivši ih i nekim svojim inovacijama.

Projektiranje i isporuka
Usluga klijentima je kompletna, od projektiranja do isporuke opreme i puštanja punionice u pogon. Također u tom području ostvaruju vrlo dobre rezultate, pa i one izvozne.

Prozirne boce
Uskoro će uvesti i tri puta lakše plastične boce s vidljivom razinom plina. Punionice rade još u Sloveniji i Mađarskoj. Inače, dok je sjedište tvrtke u Zagrebu, tvornice su smještene u Karlovcu i Perušiću.