Čelnici vodećih trgovačkih kuća prilično su nestrpljivi zbog sporog tempa izlaska Hrvatske iz gospodarske krize. Snažan pad gospodarstva u prošloj godini, ostajanje u recesiji tijekom 2010. te trom oporavak koji se očekuje u idućoj godini ne uklapa se u njihove planove. Potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić Vladine planove gospodarskog rasta u idućoj godini otvoreno je ocijenila neambicioznima. S obzirom na strukturu hrvatskoga gospodarstva, potrošnja će biti prvi signal stvarnoga gospodarskog oporavka, naglašava Puljić, dodajući da to još nije na vidiku.

Pritisak na menadžere
I vodeći ljudi drugih lanaca znaju reći da je vlasnicima, a osobito onima u inozemstvu, teško prihvatiti činjenicu da se baš Hrvatska, u kojoj je trgovina posljednjih godina bila izrazito propulzivna, osobna potrošnja građana ne oporavlja. Štoviše, ostaje jedina zemlja u regiji koja bilježi negativne gospodarske pokazatelje. To osim visoke konkurencije na tržištu stvara i dodatan pritisak na menadžment trgovačkih kuća koji se pokušava prilagoditi novonastalim navikama kupaca koji su prema recentnim istraživanjima suzdržani jer ne očekuju poboljšanje osobnog standarda. Naime, prema analizi Nielsen Company, hrvatski su potrošači u trećem tromjesečju ove godine bili među najpesimističnijima u usporedbi sa 53 zemlje, slično kao potrošači u Mađarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj. Poznavatelji stanja u sektoru ocjenjuju da se ni sami trgovci, s nekoliko izuzetaka, nisu nabolje snašli u novim okolnostima. “Trgovci se iscrpljuju u akcijama, troše golema sredstva na promociju i tiskanje kataloga, a premalo se fokusiraju na kupce”, smatra konzultant Damir Horvat. Objašnjava kako se u tim procesima više prati ponašanje konkurencije ili prijedlozi dobavljača koji trgovcima nude akcijski asortiman, nego što se prate navike kupaca. Pitanje je i kakve će rezultate donijeti i neke investicijske odluke na tržištu jer osim akcija, borba za tržišni udio vodila se i povećanjem prodajnih kvadrata. Kako se minusi u maloprodaji odražavaju na prihode trgovačkih lanaca u ovoj godini na razini cijelog sektora ostat će još neko vrijeme nepoznanica jer su ih voljni otkriti rijetki među trgovcima, uglavnom oni koji su ostali manje pogođeni.

Tako se u Kozumu ne libe govoriti o svojoj neupitnoj tržišnoj poziciji kao i planovima za nova ulaganja. U prvom polugodištu otvorili su dva Super Konzuma, 21 prodavaonicu malog formata te dva Velpro centra. Time je Konzum, kako kažu, povećao svoj tržišni udio u Hrvatskoj i zabilježio rast maloprodaje od 2,5 posto kao i porast prometa po zaposlenom od 2,4 posto. U prvih devet mjeseci ove godine ukupan prihod je iznosio 9,58 milijarde kuna, ostvario je dobit od 260 milijuna kuna prije oporezivanja, odnosno 160,2 milijuna kuna neto dobiti. Osim novih prodajnih mjesta Konzum je nastavio s kontinuiranim preuređenjem postojećih prodavaonica kao i intenzivnim ulaganjima u nove tehnologije, što će, tvrde, osigurati da nivo ulaganja bude viši u odnosu na 2009. godinu kada je investirano više od milijardu kuna. Nakon objave rezultata sektora bit će zanimljivo vidjeti jesu li i u kojoj mjeri Plodine učvrstile poziciju drugoga maloprodajnog lanca nakon što su u 2009 godini na toj poziciji prestigle Mercator. Prihod riječkoga trgovačkog lanca u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 1,216 milijardi kuna. Vlasnik Plodina Mile Ćurković je prigodom otvaranja svoga 58 maloprodajnog objekta u Resniku objavio da je cilj dostići 100 objekata i osigurati 20 posto tržišta. Ostaje vidjeti koliko će novootvoreni objekti značiti za rast prihoda i može li tvrtka ponoviti prošlogodišnji dvoznamenkasti rast.

Spar i dalje investira
Ako se uzmu u obzir rezultati za prvo polugodište 2010., oni su otprilike na razini lanjskih ostvarenja u istom razdoblju pa je i ostvarena dobit razdoblja 11,6 milijuna kuna. Mercator pak nastavlja praksu objavljivanja rezultata samo na razini grupe kojoj je prihod od prodaje iznosio 1,335 milijuna eura, što je za 3,9 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. “Mercator Grupa na svim tržištima regije posluje s dva formata trgovina tzv. value i economy format s kojima obuhvaća dvije najveće ciljne skupine potrošača na pojedinom tržištu. Akvizicija Getroa kompaniji pruža mogućnost daljnjeg prilagođavanja asortimana i formata trgovine na pojedinačnim mikrolokacijama”, kažu u Mercatoru.Lidl, čini se, ne odustaje od strategije koja mu je u prošloj godini donijela najveći skok na tržištu, odnosno rast prihoda u jednoj godini od čak 40 posto. Marin Dokozić, predsjednik Uprave njemačkog diskontera u Hrvatskoj, ističe da su poslovanjem u ovoj godini “jako zadovoljni”. U gradnju novih kapaciteta u ovoj godini uložili su oko 40 milijuna eura. Među ostalim grade skladište vrijedno 180 milijuna kuna kraj Gospića, a ostale planove ne želi otkrivati. Dokozić napominje kako Lidl ne mijenja planove zbog aktualnih ekonomskih situacija.

Ni u Billi, koja je prošlu godini završila na 13. poziciji, uz gubitak u poslovanju ne govore o ovogodišnjim rezultatima. No znakovito je da za razliku od konkurencije u ovoj godini nisu otvarali nove prodajne prostore. Spar Hrvatska je pak s druge strane nastavio politiku snažnog investiranja pa na njegove prodajne prostore valja računati u Arena Centru, City Center Splitu te Supernova centru u Zadru. Mirko Mrakužić, direktor Drogerie Markta (DM), nedavno je objavio da taj drogerijski lanac nastavlja s kontinuiranim rastom udjela na tržištu. U protekloj poslovnoj godini DM je ostvario promet veći od 1,8 milijardi kuna, ali i rast udjela na ukupnom tržištu drogerijskog asortimana koji, prema njegovim riječima, ove godine iznosi 24,9 posto. U poslovnoj godini 2009./2010. taj njemački lanac je investirao gotovo 64 milijuna kuna. Velik dio uložen je u otvaranje novoga distributivnog centra i prodavaonica, kojih je danas 128 u Hrvatskoj. I dok se među menadžerima trgovačkih kuća može čuti kako se osjećaju kao taoci politike, s druge strane čuju se i primjedbe kako se mnogi ne znaju nositi s novim profilom kupca u Hrvatskoj koji nije lojalan jednoj ili dvjema trgovačkim kućama, već u prosjeku kupuje u njih četir. Također 60 posto kupaca se informira preko letaka, a 20 posto ih stalno kupuje samo na akcijama.

Cilj je milijarda

Čak 44 posto investicija ide u Hrvatsku
Udjel Mercator-Hrvatske u prihodima od prodaje u tzv. JIE regiji (uključuje sva Mercatorova tržišta osim Slovenije) iznosio je 14,9 posto, a na toj regiji ostvaren je prihod od 495,8 milijuna eura u prvoj polovici godine, objašnjavaju u tom slovenskom trgovačkom lancu. Plan te kompanije je, kako sami kažu, do kraja godine na poslovnom području Mercator trgovina jugoistočne Europe ostvariti jednu milijardu eura prihoda. Na tom tržištu realizirali su investicije u vrijednosti od oko 45 milijuna eura, a 44 posto ukupnih investicija grupe, odnosno oko 20 milijuna odnosi se na Hrvatsku. “To govori o strateškoj važnosti hrvatskog tržišta za naš trgovački lanac”, ističu u Mercatoru koji priliku za prevladavanje negativnih trendova vide i u strategiji “diverzifikacije formata”.