Talijani raskinuli ugovor o otkupu puževa s tvrtkom Helicikultura

Autor: Biserka Ranogajec , 04. ožujak 2008. u 06:30

Medin je sada jedina tvrtka koja ima pravo u Hrvatskoj organizirati uzgoj puževa preko talijanskog instituta

Telluris – Medin d.o.o. postao je od prije dva tjedna prvi Institut za helicikulturu, odnosno uzgoj puževa u Hrvatskoj, koji će svečano otvoriti vrata početkom srpnja ove godine. Vlasnica tvrtke Hana Medin potpisala je ugovor s poznatim Međunarodnim institutom u Cherascu, prema kojem će njezina farma/institut nadomak Zadra, u Murvici, gdje gradi dva manja poslovna prostora, sve uzgojene puževe prodavati u Italiji. U Murvicama Hana Medin je i vlasnica najveće farme lumbrikulture, točnije uzgoja glista, dok u Briševu podiže spomenutu farmu puževa. Ona je kupila 10 tisuća četvornih metara zemljišta u Briševu nedaleko od Zadra gdje će uzgajati puževe, dok će se u Murvici, gdje ima četiri tisuće četvornih metara, baviti uzgojem glista. I sama priznaje da je bila malo skeptična prema svemu, a kako vrijeme odmiče i sve ide prema planu, razmišlja o uzimanju zemljišta u koncesiju i širenje farme, što je mnogo profitabilnije. Ukratko, Medin je sada jedina koja ima pravo organizirati u Hrvatskoj uzgoj puževa putem talijanskog instituta i prodavati ih tamošnjem tržištu. Stoga poziva uzgajivače koji su se svojedobno time bavili pa odustali da mogu raditi opet i preko nje prodavati ih u Italiju. Talijani imaju tridesetogodišnje iskustvo i pomogli su u podizanju megalomanskih farmi diljem Europe, Azije i Afrike te Bliskog istoka. U Africi je po više hektara farmi puževa i konstantno se dižu nove. U Hrvatskoj su, međutim, ljudi skeptični u vezi s ovim poslom, pogotovo ako se desi da ih se još izigra. Iako ima u Hrvatskoj prvi Insitut za helicikulturu, ne znači da će se Hana Medin i prva baviti uzgojem puževa. Obrt Helicikultura u Matuljima bio je prije dvije godine, kada je sklapao ugovore s kooperantima i imao također ugovor s talijanskim institutom za uzgoj puževa, jedini u to vrijeme koji se bavio uzgojem, otkupom i preradom gastronomskih puževa iz kontroliranih hratskih uzgajališta. Osim toga, Helicikultura je bila jedina tada obrtnička radnja koja se u cijelosti specijalizirala za preradu puževa za gastonomiju. “U našem pogonu za preradu prerađuju se svi otkupljeni puževi iz farmi naših kooperanata u raznolike prerađevine namijenjene gurmanima”, rekla je tada Anđela Cvjetković, voditeljica prodaje. Helicikultura je sklopila 60 ugovora s uzgajivačima diljem Hrvatske.

Najviše je kooperanata (18) bilo u Istarskoj županiji, zatim u Osječko-baranjskoj petnaestak, desetak u Primorsko-goranskoj, dok su ostali bili raspodijeljeni u gotovo svim ostalim županijama. U Helicikulturi su 2006. planirali imati prvu veću berbu, između 60 i 70 tona, koliko je trebalo isporučiti 27 kooperanata. U idućoj, 2007. godini, kada su punu berbu trebali imati gotovo svi kooperanti, puževa je trebalo biti oko 200 tona. Kada se izdvoji škart, oni su se mogli prodati na europskom tržištu, ovisno o cijenama, za oko 700.000 eura. Inače, Helicikultura je s uzgojem gastronomskih puževa počela još 1990. godine, da bi prije nekoliko godina proširila proizvodnju s kooperantima koje je trebala opskrbljivati repromaterijalom i jamčiti otkup po cijenama kakve su na europskoj burzi. Kako je izvjesna gospođa u Istri lažno “navukla” hrvatske pužare pričama o kooperaciji s Talijanima, navodi Hana Medin, mnogi su propali i izgubili uloženo, pogotovo slavonski pužari. Otkupne su cijene, kaže dalje Medin, navodno prema tvrdnjama uzgajivača, bile samo 3 kune, što je ispod svakog prosjeka i nema veze sa tržištem. Dodaje da je nedavno posjetila pužare u Slavoniji koji su imali neugodna iskustva s pužarima u Istri, a većina ih je ostavljena bez mogućnosti da nastave sa svojim poslom jer ih nisu imali kome prodati. Kaže da se u Hrvatskoj danas uzgojem bavi tek dvadesetak ljudi što je šteta jer je riječ o laganom poslu koji osigurava sigurne i dobre prihode. Recimo, tko ima ili kupi zemljište od 5 tisuča četvornih metara treba uložiti u matično leglo 4900 eura, za mrežu koja zemljište okružuje 3300 eura, a za sjeme biljaka 1500. Nakon prve berbe koja počinje za godinu, dvije, dobije se do 5 tona puževa koji se prodaju, ovisno o cijenama na burzi, i do 20 tisuća eura. Medin garantira otkup puževa po 3 eura za kilogram svim hrvatskim pužarima koji budu surađivali s njom.

Komentari (14)
Pogledajte sve

Da nebi bila navlakuša, molim ljepo kreditiranje matičnog legla . Uz moj ulog mreže, terena i sjemena, ulazimo cca 50%50, dobit NAM se vraća prvom prodajom, pa onda svatko za sebe .

To bih ja nazvao trensparentom podjelom rizika.

Prevara je ak otkupljujete paževe samo od onih koji su od Vas kupili leglo.

Pustite ženu nek radi,čuo sam za prevare i odusto od puževa,ako gledamo tako tu su i nojevi,a mi koji imamo dionice bolje smo prošli…………


nije mi jasno kakvo je to sjeme za biljke za prehranu puzeva kada za 5000 m2 u god. dana je potrebno 1500 eura. profesionalno proizvodim povrce i ta cijena je oooopasno prenapuhana za biljke koje bi sluzile za ishranu puzeva.
dakle ovo smrdi na to da jedini koji ovdje zarađuju su oni koji prodaju opremu


POŠTOVANA, VIDIM DA UZGAJATE BILJKE, I VIDIM DA STE UPUĆENI U TO ŠTO PUŽEVI JEDU? E PA RECITE MI DALI POSJEDUJETE MOŽDA SJEME SUNCOKRETA, I TO 13 KG?? I TO AKOOO MOŽE MOŽDA ISPOD CIJENE 1000 EURA KOJE NUDE OSTALE SJEMENARNE.. I MOŽDA JOŠ BLITVE ISTO ONO AKO MOŽE ISPOD RUKE?
Ajte ne mudrujte kada nemate pojma!
lijep pozdrav

New Report

Close