Hrvatska je zauzela 46. mjesto od 187 zemalja te je time svrstana u kategoriju “vrlo visokog društvenog razvoja”, prema Izvješću o društvenom razvoju za 2011. kojeg je globalno predstavio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Ovo mjesto stavlja Hrvatsku iza najnovijih članica EU-a, uključujući Sloveniju (na 21. mjestu), Republiku Češku (27. mjesto), Estoniju (34. mjesto), Slovačku (35. mjesto), Mađarsku (38. mjesto), Poljsku (39. mjesto), Litvu (40. mjesto), i Latviju (43. mjesto). Međutim, istovremeno stavlja Hrvatsku ispred Rumunjske (50. mjesto) i Bugarske (55. mjesto), kao i ispred susjedne Crne Gore (54.), Srbije (59. mjesto), Bosne i Hercegovine (74. mjesto) te Makedonije (78. mjesto), koje sve ulaze u kategoriju ‘’visokog društvenog razvoja’’. Najviše rangirane zemlje na globalnoj ljestvici za ovu godinu su Norveška, Australija, i Nizozemska, dok su Burundi, Nigerija i Demokratska republika Kongo najlošije rangirane, izvijestili su iz UNDP-a.

UNDP-ovo rangiranje podrazumijeva da dobrobit društva ne ovisi samo o novcu, tako da ono uz novčane pokazatelje uključuje i stupanj razvoja zdravstva i obrazovanja. Cilj razvoja, prema ovom stajalištu, nije gospodarski razvoj zbog samog sebe, već radije stvaranje i osiguravanje takve sredine da ljudi mogu uživati u dugim, zdravim i kreativnim životima.

Iako su rezultati Hrvatske jaki u dva indikatora (bruto nacionalni prihod po glavi stanovnika i očekivano trajanje života), njen cjelokupan položaj je oslabljen postignućima u obrazovanju, uključujući prosjek od svega 9,8 godina školovanja za odrasle iznad 25 godina.

Novo izvješće, naslovljeno Održivost i pravednost: bolja budućnost za sve, pozdravlja ogroman napredak koji je postignut u području društvenog razvoja diljem svijeta tijekom zadnjih nekoliko desetljeća, ali upozorava da degradacija okoliša postavlja prijetnju daljnjem napretku, pogotovo najmanje razvijenim zemljama. Izvješće među ostalim tvrdi kako bi rastuće opasnosti iz okoliša mogle do sredine stoljeća zaustaviti pozitivne trendove razvoja, dovodeći ljude koji žive u najsiromašnijim zemljama u neproporcionalne opasnosti od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama kao što su suše i poplave, te izloženost zagađenju zraka i vode.

(pd)