Osnivanjem mirovinskih fondova prije deset godina građani su dobili priliku aktivnije štedjeti za mirovinu. Osim obveznoga drugog stupa, u koji se izravno uplaćuje novac iz bruto plaće svakoga zaposlenika, postoji i treći stup koji je dobrovoljan i u kojem građani mogu birati hoće li dodatno štedjeti. Kako bi se dodatno potaknulo zaposlenike na štednju, neke kompanije u Hrvatskoj osnovale su svoje fondove. U Hrvatskoj postoji petnaest zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova koje su osnovale kompanije, sindikati, pa čak i udruge kao što je, primjerice, Hrvatsko novinarsko društvo. Prema posljednjim Hanfinim podacima, ukupno se 18.000 zaposlenika odlučilo pristupiti zatvorenim fondovima. Motivi osnivanja takvih fondova, u koji se mogu učlaniti samo zaposlenici kompanije koja je osnovala fond, različiti su: od poreznih olakšica do zadržavanja najboljih kadrova u tvrtki. “Još 2003. godine osnovali smo AZ Vip dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond te tako odlučili potaknuti zaposlenike da dodatno preuzmu odgovornost za buduća mirovinska primanja”, poručuju u Vip-netu. Ističu kako su zaposlenici prepoznali isplativost takve štednje.

Prinos od 8,7 posto
“Vipnet utječe i na izravno povećanje mirovina zaposlenih dodatnim uplatama na njihove račune za mirovinsku štednju”, kažu u tom telekomu, čiji fond je od svojeg osnivanja ostvario ukupan prinos od 8,7 posto. Vlastiti fond osnovala je i kompanija Ericsson Nikola Tesla. Fond broji 710 članova, a neto imovina iznosi 14,5 milijuna kuna. “Naš zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond započeo je raditi u veljači 2005. godine. Naime, već tada smo procijenili da nužne reforme mirovinskog sustava u Hrvatskoj i primjeri iz drugih razvijenih zemalja jasno pokazuju potrebu da se svaki pojedinac, od samog početka svojega radnog vijeka, mora brinuti i aktivno sudjelovati u planiranju visine vlastite mirovine. Članovi Fonda sami biraju i mogu mijenjati visinu i trajanje uplate u fond, a prestanak uplate ne znači i prestanak članstava u fondu”, poručuju u Ericssonu Nikoli Tesli. Ističu kako su sredstva na računu nasljedna, a članovi sami donose odluku hoće li novac naslijediti zakonski ili imenovani nasljednik. Također iznos mirovine trećeg stupa ovisi o visini uloženih sredstava, pripisanih državnih poticaja i prinosa fonda. Početak isplate mirovine moguće je odabrati, ali mirovina se može početi primati najranije s navršenih 50 godina života. Ako zaposlenik kompanije u jednom trenutku odluči napustiti tvrtku, to ne znači da mora napustiti i članstvo u fondu. “Član fonda može i nakon što mu prestane radni odnos u kompaniji ostati član do isteka roka na koji je sklopljen ugovor o članstvu, ali samo ako je razlog prestanka radnog odnosa odlazak u mirovinu, sporazumni prekid radnog odnosa, poslovno uvjetovani ili osobno uvjetovan otkaz ugovora o radu”, objašnjavaju u Ericssonu.

Manje naknade
“Osim toga zadovoljni smo da Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo jedino u Hrvatskoj isplaćuje mirovine iz trećeg stupa, a od početka ove godine zaračunava i naplaćuje naknadu za prenesena sredstva iz fonda u visini od četiri posto umjesto 10 posto koliko je naknada iznosila do tada. Mi vjerujemo da ima još prostora za smanjenje ove naknade, a tržište će u budućnosti pokazati koliko”, kažu u Ericssonu. U Croatia osiguranju svi zaposlenici, kojih je 2862, članovi su njihova zatvorenog mirovinskog fonda. Osim toga zaposlenici CO-a imaju i dodatnu pogodnost jer im poslodavac uplaćuje 100 kuna mjesečno, a 50 posto njih uplaćuje i dodatno. “U Hrvatskoj su rijetki poslodavci koji se na ovaj način brinu i stimuliraju svoje zaposlenike. Štednja u zatvorenom dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvaruje se pod povoljnijim uvjetima nego u otvorenim fondovima. Poslodavac sudjeluje sa svojim uplatama na račune članova, što djeluje motivirajuće i na zaposlenike da i sami uplaćuju doprinose za svoju dodatnu mirovinu”, objašnjavaju u CO-u. Ističu da s obzirom na to da država izravno potiče mirovinsku štednju isplatom državnih poticajnih sredstava u visini 15 posto godišnjih uplata, najviše do 750 kuna, ovakvu štednju čini još atraktivnijom. Kada se kompanija odluči osnovati takav fond, unatoč tome što relativno mali broj članova znači i manje uplata, a samim time i ograničenu investicijsku politiku fonda, ipak kompanije ostvaruju određene pogodnosti. “Poslodavac pokazuje izravnu brigu za svoje zaposlenike i nudeći im ovakvu pogodnost lakše zadržava kvalitetne kadrove koji imaju priliku raditi za konkurenciju. S financijskog aspekta, poslodavcu koji uplaćuje doprinose za svoje zaposlenike oni su neoporezivi i priznaju se kao rashod do 6000 kuna godišnje po zaposleniku. Otkad su uvedene olakšice, značajno se povećao interes poslodavaca za dobrovoljnu mirovinsku štednju”, kažu u CO-u. Na osnivanje zatvorenog fonda odlučilo se i Hrvatsko novinarsko društvo, a taj fond ima 461 člana. Fond je počeo s radom još početkom 2002., ali kao otvoreni fond zbog tadašnje zakonske regulative, a krajem 2005. pretvoren je u zatvoreni fond kakav je i danas.

Smanjenje poreza
“Kroz članstvo u otvorenom, a poslije ZDMF Novinar, članu se nudila mogućnost da sam bira, i može mijenjati visinu i trajanje uplate u fond; prestanak uplata ne znači i prestanak članstva u fondu i može se po volji i mogućnosti opet nastaviti uplaćivati, uplatama u fond ostvaruje prava na subvenciju HND-a, na svoju uplatu i pribrojenu subvenciju HND-a ostvaruje pravo na državna poticajna sredstva od 25%, ali najviše do 1250 kuna poticaja godišnje, da smanji svoju poreznu osnovicu poreza na dohodak najviše do tisuću kuna mjesečno”, kaže Nikola Gabrić, voditelj financijskih poslova HND-a. No dodaje kako su nažalost zbog promjene zakona državna poticajna sredstva smanjena na 15%, odnosno najviše do 750 kuna poticaja godišnje. “Nakon što je sedam godina subvencionirao uplate članova u fond, HND je 2009. prestao sa subvencijama”, kaže Gabrić.