Kako bi od tvrtki u teškoćama “naplatila” dugovanja za poreze, doprinose, koncesije i ostala davanja državi, hrvatska Vlada razmatra mogućnost “reprivatizacije” odnosno prebijanja dugovanja ulaskom u vlasništvo tih poduzeća. U regiji su zemlje poput Mađarske, Srbije i BIH u posljednje vrijeme zbog propale privatizacije ili financijskih problema na taj način u državno vlasništvo vratile veliki broj tvrtki.

Oštre mjere
To se nedavno dogodilo i mađarskoj aviokompaniji Malev. Zbog ozbiljnih problema i nemogućnosti vraćanja dugova Malev ponovno prelazi u većinsko vlasništvo države. Mađarska tako postaje 95-postotni vlasnik Maleva, uglavnom u zamjenu za dugove kompanije državi. Kompanija je bila privatizirana 2007., ruska državna banka za razvoj Vneshekonombank tada je imala 49 posto udjela u Malevu, a ostatak je držala mađarska poduzetnica. Ministarstvo financija je najavilo oštre mjere u nadolazećim mjesecima pa bi Malev do 2012., kažu, trebao postati profitabilna kompanija. Među 32 srpske “reprivatizirane” tvrtke u siječnju najveće su Jugoslavensko rečno brodarstvo (JRB), Ikarbus, Tvornica autobusa i Beogradska industrija piva. Agencija za privatizaciju Srbije u izvanrednoj provjeri ispunjavanja ugovora o privatizaciji u Beogradskoj industriji piva (BIP) utvrdila je brojne nepravilnosti. BIP-u zato prijeti poništenje ugovora o privatizaciji koji su s državom sklopili konzorcij Alita iz Litve i UNB iz Švedske. Agencija je bila naložila kupcu da u roku od dva mjeseca ispravi nepravilnosti, inače prijeti raskid ugovora. U državno vlasništvo Srbije vraćena je i Galenika. Ta je farmaceutska kompanija bila među prvim privatiziranim poduzećima. Godine 1991. prodana je Amerikancu srbijanskog porijekla Milanu Paniću. No, ta je prodaja bila poništena uz objašnjenje da novi vlasnik nije ispunio ugovorne obveze. Sada je tijeku javni poziv kojim se utvrđuje interes za ponovnu privatizaciju Galenike, čija se vrijednost procjenjuje na 300 milijuna eura. Zainteresirani su kupci njemačka Stada, grčki Alavis, američki ABOR i europski investicijski fond ONIA.

Poništavanje ugovora
Jedna od vodećih reprivatiziranih tvrtki u Srbiji je i Mobtel koji je uzet od braće Karić, optuženih za utaju poreza. Mobtel je tako 2006. prodan norveškom Telenoru za 1,5 milijardi eura. Nadalje, od većih poduzeća koju su vraćena u državno vlasništvo su najveće srpska turistička agencija Putnik, koja je 2007. prodana moskovskoj kompaniji Metropol. Agencija za privatizaciju poništila je kupoprodajni ugovor sa Srbom Ilićem, Amerikancem srpskog porijekla koji je Putnik kupio 2003. za 5,2 milijuna dolara. Ugovor je bio poništen jer je Agencija utvrdila da novi vlasnik ne poštuje obveze iz ugovora prema kojima je trebao uložiti oko 40 milijuna eura u razvoj Putnika. Umjesto toga, Ilić je počeo prodavati pojedine nekretnine te turističke agencije. Krajem prošle godine u državno je vlasništvo vraćena tvornica vagona Kraljevo i tvornica za proizvodnju opeke Magnohrom. Nakon neuspjele privatizacije Tvornice duhana Mostar i Aluminija Mostar, u BiH je krajem siječnja je propao i privatizacijski projekt Krivaje 1884. Povlačenje Ferimpexa značilo je prestanak rada Krivaje 1884, koja je prije rata bila div bosanskohercegovačke drvnoprerađivačke industrije, te gubitak radnih mjesta za preko 1600 radnika. Vlada BiH, kao većinski vlasnik Krivaje i Ferimpex, iza kojeg je švedska Ikea, su u rujnu 2008. formirali zajedničko poduzeće Krivaja 1884. Vlada je u to novo poduzeće unijela imovinu Krivaje uz Ferimpexov svjež novac te je time postala većinski vlasnik tvrtke. Prije toga je propala i privatizacija Aluminija Mostar. Vlada BIH je nedavno donijela definitivnu odluku o poništenju privatizacije te tvornice, koja je trebala prijeći u vlasništvo konzorciju Glencore-Feal-Dalekovod, zbog neslaganja oko visine ponude za tu kompaniju. To se odnosi na cijenu za kompaniju od 130 milijuna eura, 170 milijuna eura novih ulaganja i zadržavanju postojećih i zaposlenju još 300 radnika. U problemima se našao i crnogorski Kombinat aluminija Podgorica (KAP) u vlasništvu tvrtke ruskog oligarha Olega Deripaske. Crnogorska vlada je nedavno obećala pomoći ruskom vlasniku KAP-a koji je kao i njen vlasnik početkom krize zapao u financijske probleme. Opravdanost toga aranžmana je u pitanju jer ruski partner nije poštovao obaveze iz kupoprodajnog ugovora.