Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) će, kao partner Gonga, te zajedno s Hrvatskim državnim arhivom, FER-om i Hinom, s projektom otvaranja Vjesnikove arhive javnosti aplicirati na Googleov natječaj, težak milijun eura.

Na skupštini društva članovi su informirani i o redefiniranju odnosa s press clipping agencijama, koje svake godine toj udruzi uplaćuju naknadu na ime prodaje novinarskih radova svojim klijentima, a taj se novac onda dijeli među članstvom sukladno prodanoj količinom djela određenog autora. Inače, u Hrvatskoj postoje četiri press clipping agencije i jedna agencija za web clipping, a prema neslužbenim informacijama zajedno imaju oko 700 stalnih korisnika. 

Autorima veće naknade
Kako je na skupštini izvijestila članove predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner, "nakon dvomjesečnih pregovora s agencijama dogovoreno je povećanje nepravedno niskih naknada za distribuiranje autorskih djela za tisak i web sa 10 na 16 posto, te za audio i video na 12 posto".  Na pitanje koliko povećanje naknade donosi novinarima, u izjavi za Poslovni dnevnik predsjednica DZNAP-a kaže: " očekivani prihodi zatekuću godinu trebali bi, u skladu s novim uvjetima, porasti s dosad 'zacementiranih' 1,3 milijuna kuna na više od dva milijuna kuna. U rujnu 2017. raskinuli smo stari ugovor s press clipping agencijama i, zajedno s izdavačima, krenuli u pregovore o novim iznosima naknade za korištenje autorskih djela, koji su okončani krajem godine. Nova naknada se primjenjuje od 1. siječnja 2018., ugovor je sklopljen na godinu dana i automatski će se nastaviti primjenjivati u sljedećoj godini, ako se dotad ne dogovori novi model naplate". 

Ukupni prihodi DZNAP-a u lani su iznosili 1,34 milijuna kuna. Od tog se iznosa 20 posto (268.000 kuna) daje ZAMP-u koji obavlja naplatu od press clipping agencija, isplatu autorima te pruža usluge pravnog savjetovanja vezanog uz autorska prava. Od preostalih 1,07 milijuna kuna jednak iznos, po 537.166 kuna, ide nakladnicima i autorima. Iznos za autore dijeli se na 'glavarinu'i raspodjelu prema 'prodanosti' njihovih uradaka. Tako se 30 posto, odnosno 161.150 kuna, raspoređuje svim članovima u jednakim iznosima, a preostalih 70 posto, 376.016 kuna, proporcionalno dijeli 150 najcitiranih autora. Na skupštini je najavljeno i "veće vrednovanje kvalitete u odnosu na kvantitetu". Kako ga postići? "Postoji načelno opredjeljenje za takav smjer izrade modela jer je, s autorske strane, apsurdno da se jednako plaća distribuiranje obične vijesti, kolumne i velikog 'šlagera' s naslovnice…

Izradom i analizom novog modela radna će se skupina, sastavljena od predstavnika DZNAP-a, izdavača i press clippinga, baviti cijelu ovu godinu. Dakle, nema još nikakvih gotovih rješenja, niti se trebaju donositi ad hoc, nego analitički i kvalitetno", naglašava naša sugovornica. Najavljeno je i širenje platforme naplate naknada za distribuirane tekstove na web stranice državnih institucija. Upozoreno je da još uvijek cijeli niz ministarstava i državnih tvrtki prenosi novinarske tekstove na svojim web stranicama bez plaćanja naknade i time krši autorska prava.

Nastojat će se i s njima pravno i financijski regulirati te odnose, možda kroz dogovorene mjesečne paušale ili neki sličan oblik plaćanja. Dio lanjskog prihoda DZNAP-a ide u Fond za poticanje kulturnog stvaralaštva, koji je preimenovan u Fond za autorstvo. Lani su iz tog fonda financirana tri projekta: snimanje filma Marinka Petkovića o stanju na novinarskom tržištu i poticanju svijesti o potrebi zaštite autorskih prava, potom rad  Tanje Ivančić Belošević i Nataše Vlašić Smrekar, koje su se bavile realnošću prijetnje robota-autora živim novinarima, te istraživanje Gordena Knezovića o utjecaju novih medija na javno mnijenje.

Protiv neovlaštene distribucije
Za financiranje iz tog fonda ne raspisuju se natječaji, nego članovi DZNAP-a sami apliciraju projektima koje predlažu. Predsjedništvo ih analizira i donosi odluku o financiranju te ga uvjetuje isporučivanjem rezultata i transparentnih izvještaja o radu i troškovima: finalni proizvodi mogu biti dokumentarni filmovi, analize, knjige, kompjutorski programi… Ove godine na raspolaganju je 250.000 kuna neutrošenih sredstava za tu svrhu iz prijašnjih godina. Po Pravilniku se u Fond za autorstvo izdvaja najviše do 10 posto prihoda od naknada, a do tri posto odlazi u Fond za piratstvo, koji je namijenjen borbi protiv neovlaštene distribucije, odnosno krađe autorskih novinarskih djela, našeg intelektualnog vlasništva.