U hrvatsku tiskarsko-izdavačku industriju uložena milijarda dolara

Autor: Biserka Ranogajec , 16. ožujak 2010. u 22:00

Profesor Vilko Žiljak vjeruje da će tiskane novine sljedećih godina zaisgurno imati rast tiraže

Na pitanje koje će se novosti desiti u izdavaštvu i tiskarstvu za deset i dvadeset godina, grafički znanstvenici tvrde da znaju odgovor. Profesor Grafičkog fakulteta i dopredsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Vilko Žiljak podsjeća da je prije dvadeset godina bilo još klasičnih tehnika, starog fotosloga i reprofotografija od čega danas više nema ničeg.

Internet je u posljednjih deset godina snažno promijenio novinarstvo i tiskarstvo, a inovacije iz posljednjih pet godina su baza današnjih stručnih razmišljanja. Hrvatska nikad nije bila u tehnološkom zaostatku za svjetskim dostignućima u grafičkoj industriji, tvrdi Žiljak, a puno puta bila je i ispred. Ipak grafički inženjeri koji su diplomirali samo prije nekoliko godina moraju stalno pratiti nove tehnologije i usavršavati se. Centar za grafičko inženjerstvo Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Grafički fakultet su na već tradicionalnom skupu koji organiziraju svake godine u Stubičkim toplicama, pripremili niz predavanja na temu digitalni sustavi u tiskarstvu. Jedna od tema bila je uvođenje novih tipografskih elemenata na webu pri čemu su predavači istaknukli kako su se pojavom CSS3 (Cascading Style Sheets 3) otkrile mogućnosti obrade i procesiranja teksta kakvih dosada nije bilo.

Novi standardi
Između ostalog, sada je moguće koristiti bilo koji font, prelamati tekst u više stupaca, koristiti efekte na tekstu (npr. sjene) itd. Tvrde nadalje i da je pomoću nove CSS3 tehnologije, dizajnerski posao mnogostruko olakšan. Profesor Klaudio Pap tumači da se proces grafičke pripreme današnjice sve više automatizira u pojedinim fazama. Tome je najveća zasluga pojava XML jezika kao standarda informatičke komunikacije. Najrašireniji digitalni grafički dokument, kaža Pap, danas je PDF zapis. Za razliku od drugih tehnologija u različitim medijima kao što su HTML ili CSS iz web okoline, PDF jezik poznaje sve pojmove digitalne stranice kao što su glava stranice, margine, fusnota, numeracija i mnoge druge. Nadalje, bilo je govora i o novim tehnologijama koje se koriste za vještačenje krivotvorenih novčanica, ambalaže i falsifikata te o prednostima infraredesigna u grafičkom dizajnu i dizajnu vizualnog komuniciranja.

Sindikati koče
Međutim, uvođenje novih tehnologija danas u svijetu koče sindikati jer se boje ukidanja radnih mjesta, poručuje Žiljak. Problem je i u samim ljudima koji se teško odlučuju na doškolavanja odnosno usavršavanja tijekom radnog vijeka. Uvođenje novih tehnologije u tiskarstvu čak nije upitno ni s obzirom na financijska sredstva jer nove tehnologije se vrlo brzo isplaćuju. No Žiljka veseli što u hrvatskom tiskarstvu ima tehnološki vrlo dobro opremljenih tvrtki, primjerice čakovečki Zrinski ili tiskare gdje se tiskaju najtiražniji dnevnici. Imperativ razvoja grafičke industrije po njemu svakako je novinska proizvodnja jer dnevno se otiskuje na tisuće primjeraka koji moraju biti gotovi u nekoliko sati. Drugi imperativ razvoja je sigurnosni tisak, dok su treći knjige koje se također moraju tiskati na brzinu, pogotovo kad se izdaju s novinama. U budućnost tiskanih novina Žiljak ne sumnja. “Nema se vremena istraživati elektroničke novine. Drugo, buduće novine bit će video što znači da će se slušati, a to opet iziskuje vrijeme. Ponekad se boji, dodaje, nešto pretraživati da ne izgubi previše vremena. “Što se tiče knjige one se za njega bez dileme bolje mogu čitati na papiru. Iako ima pokazatelja o padu potrošnje papira u Hrvatskoj, ono je kaže rezultat drugih stvari.

Tiraža će rasti
Međutim, Žiljak kako će tiskane novine imati zasigurno rast tiraže. Konačno, i tu se može primjeniti ona klasična rečenica kako “nije ni televizija izbacila radio”. Naročito se ulagalo u novu opremu od 2001. godine, a posebice od 2006. do prije dvije godine kad slijedi pad. Ipak u devet godina od početka stoljeća investicije u grafičko-prerađivačkoj industriji iznose 958,75 milijuna dolara. To je omogućilo novo zapošljavanje i danas u ovim industrijama radi oko 20 tisuća ljudi. No, iskorištenost kapaciteta je samo 50 posto iako je uvoz u ovoj industriji dva puta veći od izvoza. S tolikim kapacitetima grafička industrija može snadbijevati još jedanput veće tržište od hrvatskoga. Od krize u kolovozu 2008. godine tiskanje časopisa je prepolovljeno, a dnevnih novina i knjiga je u porastu. Takvi trendovi bilježe se i u svijetu.

Trendovi

Porast proizvodnje
Od svih grana, tvrdi Rajko Naprta iz HGK, grafička je jedna od najrazvijenijih i najbliža svjetskim trendovima iako je i ovdje stigla kriza u kolovozu 2008. Od 1990. do kraja 2009. proizvodnja u izdavačko-tiskarskoj industriji u Hrvatskoj porasla je 177posto, a u proizvodnji ambalaže od papira 26 posto.




Komentirajte prvi

New Report

Close