Trendove suvremenog oglašavanja diktira napredak novih tehnologija

Anamarija Juraković, izvršna direktorica regionalne medijske agencije Advans Anamarija Juraković, izvršna direktorica regionalne medijske agencije Advans

Izvršna direktorica regionalne medijske agencije Advans, govori o budućnosti medijskog i marketinškog prostora te što ona donosi kupcima, a što samim medijima i oglašivačima.

Novo doba medija i marketinga podrazumijeva i sasvim drugačije medijske kanale poput blogova ili osobnih profila pojedinaca na raznim društvenim platformama, koji su jednaka novost i za medije, agencije i klijente.  

Ali, promjene neće stati na tome već možemo očekivati još troškovno efektivnije i demografski preciznije platforme komunikacije, smatra Anamarija Juraković, izvršna direktorica Advansa, regionalne medijske agencije specijalizirane za medijske strategije i medijsko planiranje, osnovane 2004. godine. U intervjuu za Poslovni dnevnik dodala je i da će svi nadolazeći trendovi biti sve bolji za kupce, ali sve izazovniji za medije i oglašivače, kao i da oglašavanje već odavna prelazi granice klasičnih oglasa.

Kakva je budućnost medijskog i marketinškog prostora u sljedećih deset godina, mogu li ove dvije domene uopće više egzistirati odvojeno?
Iz trenutne perspektive brzih promjena teško je predvidjeti stanje medija i marketinških aktivnosti u medijima, ali ono što znamo je da nam budućnost nosi što manje tradicionalnih medija kao kanala komunikacije koje poznajemo. Neke nove prilike će s vremenom postati sasvim uobičajena sredstva putem kojih može poboljšati prodaja te ostvariti odnos s kupcima koji je dvosmjeran. Mobile, virtualna realnost, praćenje kupaca u realnom vremenu, transparentnost u komunikaciji, video 'storytelling', video sharing, brža proizvodnja sadržaja, kraći životni vijek proizvoda - sve su to obilježja nekih novih trendova koji u nadolazećem razdoblju diktiraju brendovima prilagodbe strategija razvoja i komunikacije.

Smatrate li da su određeni dijelovi medijskog ili marketinškog javnog prostora izgubili na kvaliteti?
Iz perspektive komunikacije s kupcima, medijski kanali i marketinško okruženje nije izgubilo na kvaliteti. Naprotiv, kupci su, s obzirom na trendove povezivanja brandova s potrošačima, autentičnosti i transparentnosti, danas u dobitku više nego ikada jer imaju beskrajne mogućnosti dobivanja brzih informacija u vezi svega što ih zanima. No, danas je puno teže kreirati dobru medijsku komunikaciju nego što je to bio slučaj prije deset ili dvadeset godina. Ciljane skupine sve su zahtjevnije i sve su manje željne onog klasičnog marketinga. Trend kreiranja sadržaja utječe i na sam medijski sadržaj s obzirom na implementaciju komercijalnog sadržaja u isti. Načini komunikacije kroz medije se mijenjaju te će se mijenjati i medijski kanali i njihov sadržaj.

Osim digitalizacije, što je drukčije po pitanju sadržaja i zahtjeva kupaca?
Tradicionalni 'media miks' više ne funkcionira. Nema smisla slati poruke putem određenih medija u nadi da ćemo možda pogoditi dio skupine, jer je navedeno u današnje digitalno doba jednostavno preskupo i nelogično. Nema smisla oglašavati ono što je oglašivaču u planu ili u fokusu, već treba oglašavati ono što je potrošač od nas tražio i što znamo da mu treba. Tradicionalni mediji gube utrku zbog slabe opcije interakcije s potrošačima. Potrošači danas imaju nepregledne mogućnosti u kontekstu komunikacije s brendovima, jer se skraćuje vrijeme razmišljanja o kupnji, dojam se stječe brže i ako je prvi dojam ili prvo iskustvo negativno tada se kupci jednostavno okreću nekom drugom. Tehnologija je promijenila navike kupaca mijenja i navike samih oglašivača pri komunikaciji s tim istim kupcima. Napredak tehnologije omogućava analitiku koja vodi do personalizacije u pristupu kupcu i na kraju do personalizacije samih proizvoda koje kupac kupuje. Poseban je izazov i za marketinške agencije i za oglašivače održati korak s kupcima i obratiti im se u pravo vrijeme na pravome mjestu.

Što je s budućnošću printanih izdanja?
Tiskani mediji su bili, ali i dalje jesu masovan i bitan medijski kanal. Činjenica je da je broj korisnika društvenih mreža, te broj korisnika interneta općenito veći od broja čitatelja nekog magazina ili dnevnika. No, ipak neozbiljne su izjave tipa "Nitko više ne čita novine". Životni ritam ljudi u razdoblju od samo jednog desetljeća značajno se mijenja, što za sobom povlači i način konzumacije medija.  S druge strane, tisak kao vrstu medija pregazila je brzina tehnologije koja je omogućila bržu konzumaciju vijesti i sadržaja općenito. Tiskana izdanja gube čitatelje ne samo zbog navika i okretanja ka online konzumaciji, već je ključ i u kvaliteti sadržaja koji se nudi. Ako, pak, tiskani mediji u budućnosti budu čitateljima nudili ono što ne mogu konzumirati negdje drugdje, tada će takva izdanja i dalje zadržati svoju vrijednost i moći je valorizirati u smislu isplative naplate oglasnog prostora. Tiskana izdanja u budućnosti trebaju iznaći način kako zadržati čitatelje i oglašivače kroz sadržaj koji će biti prilagođen određenim ciljnim grupama i koji će biti razlog kupovine tiskanog izdanja, a time i razlog oglašivačima da ih i dalje trebaju.v

Kreativni smo, ali nedostaje nam inovativnosti

Jesmo li kreativna nacija, bilo po pitanju konzumacije bilo po pitanju proizvodnje sadržaja?
Nezahvalno bi bilo na ovo pitanje odgovoriti da nismo kreativna nacija. Međutim, zbog našeg realnog ekonomskog okruženja, globalno gledano slijedimo trendove. Dakle, rekla bih da nismo nekreativni, samo nismo u globalnim okvirnima kreiranja medijskih platformi I komunikacije putem istih inovativni, već običavamo aplicirati inozemne modele i prenositi tamošnja iskustva što ponekad rezultira uspjehom, a ponekad I neuspjehom projekta. Naravno, tu je i pitanje odnosa između uloženog i ostvarenog, je li isplativije adaptirati ili pak razvijati vlastite lokalne platforme komunikacije.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve