Prošlotjedni zagrebački susret predstavnika Hrvatskog novinarskog društva ( HND) i Društva novinara Slovenije ( DNS), prvi nakon 20 godina, ukazao je na niz sličnih problema koji tište hrvatske i slovenske novinare. “U obje države nestala je svijest o značaju novinarstva i medija kao četvrte grane vlasti, koja služi interesima javnosti. Medijski zakoni su nam loši, a vlasništvo nad medijima netransparentno. Samo čist, namjenski i zdrav kapital u privatnim medijima jamstvo je neovisnog i nekorumpiranog novinarstva”, navodi se u zajedničkoj izjavi dvaju društava. O situaciji u slovenskom medijskom prostoru porazgovarali smo s Matijom Stepišnikom, predsjednikom DNS-a i novinarom mariborske Večeri.

Koji je trenutno najveći problem slovenskog novinarstva?
Zadnjih godina nam se drastično pogoršao socijalni položaj, pod krinkom krize brutalno se smanjuju troškovi novinarskog rada. Starije kolege se šalje u mirovinu, nema novih zapošljavanja nego se uzimaju honorarci, pa je i novinarstvo sve manje neovisno i kvalitetno. Također, sputava nas i nedostatak strateških medijskih vlasnika. Sadašnje vlasnike je teško onemogućiti da koriste medije za svoje uske interese – uglavnom se bave isisavanjem novca, a medijsko poslanje i javno dobro nisu im previše važni.

Tko su vlasnici slovenskih tiskanih medija?
Vlasnik dva od tri najvažnija dnevna lista – Dela i Večeri – je Pivovarna Laško. Ta je kompanija zapala u ogromne dugove, pa bi Delo i Večer trebali dobiti novog vlasnika, a mi se nadamo da o prodaji neće opet odlučivati politika. Treće važne dnevne ovine, Dnevnik, u vlasništvu su DZS-a i već 500 dana nema glavnog urednika… Važan je i slučaj Delo Revija i njihovih 20- tak izdanja, koje je tajkunskim manevrom preuzeo Matej Raščan. Kredit za kupnju prebacio je na kupljenu tvrtku, Delo Revije time su financijski iscrpljene i otišle su u stečaj. Nakon toga je Raščan preuzeo brendove pojedinih izdanja, prebacio ih u svoju Skupinu Krater i tamo zaposlio dio novinara Delo Revija, kojima je dao puno manje plaće.

Da li ste zadovoljni zakonima o medijima?
Izrazito smo nezadovoljni i sadašnjim Zakonom o medijima i Zakonom o Radio- televiziji Slovenije. Nacrt novog zakona o medijima je pao u parlamentu na prvom čitanju, a vidjelo se da su u njegovo izradi sudjelovali razni interesni lobiji, a ne struka.

Prema vama kakve su razlike između stanja u hrvatskim i slovenskim medijima?
Kod nas je situacija nešto bolja, iako neke uprave najavljuju otpuštanja. Kolektivnog smanjivanja plaća, i to u sporazumu sa zaposlenicima, bilo je samo u dnevnom listu Finance. U Hrvatskoj su se već odvrtili neki scenariji koje Sloveniju tek čekaju- primjerice, osnivanje novih tvrtki na koje se onda prebacuju zaposlenici. Većina poslodavaca u medijima otkazala je kolektivni ugovor, no onaj nacionalni i dalje vrijedi. ˝