U zagrebačkom hotelu Westin održana je deseta jubilarna konferencija Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) koja ove godine obilježava 15 godina rada. Na konferenciji se razgovaralo o mnogim područjima na kojima djeluju odnosi s javnošću, a osim okruglog stola pod nazivom “Kako shvaćamo komunikaciju”, na kojem su sudjelovali predsjednički kandidati Vesna Pusić, Vesna Škare-Ožbolt, Andrija Hebrang, Ivo Josipović i Nadan Vidošević, najzanimljiviji dijelovi konferencije su se odnosili na okrugli stol “Odnosi s javnošću u regiji” s vodećim predstavnicima strukovnih udruženja odnosa s javnošću u regiji kao i predavanje “Prikriveno oglašavanje” Igora Kanižaja s Fakulteta političkih znanosti (FPZG).

Kanižaj, Suzana Opačak i njegovi timovi s FPZG i Hrvatskih studija proveli su dva istraživanja na uzorku od dva najčitanija hrvatska dnevna lista, a to su Večernji list i Jutarnji list te došli do zanimljivih spoznaja. Naime, u dva razdoblja istraživanja 2006. i 2009. godine zabilježili su ukupno 824 novinarska članka koja spadaju u kategoriju prikrivenog oglašavanja. Novinarski tekst koji spada u tu kategoriju, kolokvijalno zvan i PR članak, jest onaj tekst koji ničim nije obilježen kao oglas, a takvog je karaktera te preuzima novinarsku vjerodostojnost potpisom autora.

Razni prilozi
Inače, PR članak agenciju stoji 30 posto više nego što plate “advertorial”, odnosno oglas u obliku novinarskog članka, ali obilježenog kao oglas. Indikativno je da PR tekstovi nikada ne nude mišljenje druge strane. Takva vrsta oglašavanja, koja u 68 posto slučajeva prožima cijeli tekst, najčešće je vidljiva u tiskanim izdanjima i pojavljuje se subotom i srijedom. Petkom, kada su novine najčitanije, zabilježen je najmanji broj prikrivenih oglasa, ali samo zato što petkom uz tiskana izdanja izlaze i razni prilozi. “Takva vrsta oglašavanja najviše se veže uz novinarske članke koji pokrivaju sektore građevine, telekoma i putovanja”, rekao je za Poslovni dnevnik Igor Kanižaj. Inače, u Hrvatskoj ne postoji službeno tijelo za praćenje takvih slučajeva, a Hrvatsko novinarsko društvo je tek 2006. uvrstio prikriveno oglašavanje u svoj kodeks. Ipak, plodno tlo za takve “poslove” omogućila je nedostatna i nepotpuna regulativa. “Pozivam sve odgovorne sudionike da rade ono što su same definirale zakonima”, kazao je Kanižaj. No ni okupljeni stručnjaci za odnose s javnošću nisu se dali smesti. Više njih se izjasnilo da su u nizu slučajeva bili ucijenjeni jer se od njih nakon što dobiju takav članak često utjeruje plaćanje pravih oglasa. Problematiku je za Poslovni dnevnik komentirala Dubravka Jusić, predsjednica HUOJ-a. “Smatram da je vrlo dobro što se bavimo tom temom i za novinare kao i za PR struku”, rekla je Jusić. Dodala je da je činjenica da sami mediji nude takve pakete. “Prava informacija će uvijek naći svoj put do čitatelja, a kad se napokon reguliraju odnosi, svima će u ovom poslu biti lakše. Svakako, odnosi s javnošću nisu marketing”, zaključila je Jusić. Dubravka Jusić je uz kolege iz regije Amru Odobašić iz BiH, Angelku Peevu iz Makedonije, Aleksandra Salkiča iz Slovenije, Miloša Djajića iz Srbije te Dragana Močevića iz Republike Srpske sudjelovala na okruglom stolu “Odnosi s javnošću u regiji”.

Zarada u struci
Uz moderiranje Bože Skoke iz Millenium promocije sudionici su raspravljali o nizu problema kao što je nedostatna ili čak nepostojeća edukacija za PR stručnjake o važnosti njihova položaja u pojedinim zemljama te o novim trendovima. Raspravljali su o potrebi licenciranja PR stručnjaka, a posebno zanimanje nazočnih izazvali su podaci o razini plaća u regiji. Tako se u PR biznisu najbolje zarađuje u Sloveniji i Hrvatskoj gdje se plaće stručnjaka odnosa s javnošću u korporativnom sektoru kreću od 1500 do 3500 eura neto, a u agencijama od 5000 do 7000 kuna. U Srbiji se za ondašnje prilike također dobro zarađuje pa se plaće kreću oko 1000 eura.

Kandidati

Smisao za humor
Najposjećeniji dio konferencije bio je okrugli stol s predsjedničkim kandidatima koji su raspravljali o tome kako shvaćaju komunikaciju. U isprva mirnoj debati kandidati su se složili o velikoj važnosti percepcije njihova imidža u javnosti, ali su se također složili da će svi ostati onakvi kakvi jesu. Unatoč tome rad s PR stručnjacima bio je i te kako vidljiv u novostečenom smislu za humor Ive Josipovića i Andrije Hebranga. Najviše pljeska ipak je pokupio Nadan Vidošević.