Pojam pametnih gradova sve se češće spominje u kontekstu urbanog planiranja, upravljanja gradskim uslugama te smanjenja troškova i potrošnje energije. Diljem Europe i svijeta sve je više pozitivnih primjera gradova koji su implementirali informacijsko – komunikacijske tehnologije te na taj način povećali učinkovitost svakodnevnih upravnih procesa. Detaljnije o pametnim gradovima razgovarali smo s regionalnim direktorom Schneider Electrica, Darkom Lopotarom, koji će na ovogodišnjem Weekend Media Festivalu sudjelovati u Smart City panelu.

Za početak nam recite što je ključno na samom početku razvoja pametnih gradova.

Da bi se zadovoljili svi uvjeti pametnog grada potrebno je uspostaviti efikasnu suradnju sa stanovnicima, javnim sektorom i svakom gradskom uslugom poput regulacije prometa, javnog transporta, struje i vodoopskrbe. Pametan grad se može vizualizirati kao velik sustav s mnoštvom međusobno povezanih i integriranih podsustava i komponenata. Da bi taj sustav funkcionirao, ključno je stvoriti solidne temelje u vidu brze i kvalitetne mreže interneta, da bi se učinkovito i bez prekida moglo upravljati zasebnim sustavima i njihovom uzajamnom komunikacijom.

Koje gradove bi naveli kao najuspješnije primjere energetske efikasnosti i što ih čini toliko efikasnim?

Kao najuspješniji primjer implementacije pametnih tehnologija mogu se navesti Kopenhagen u Danskoj i Stockholm u Švedskoj. Oni se smatraju predvodnicima na području pametnih gradova, korištenja obnovljive energije i implementacije zelene IT tehnologije. Ulaganja u pametne tehnologije su počela već tijekom devedesetih, a kao temelj za uspostavu današnjeg sustava ugrađena je univerzalna optička mreža koja je pokretač svih podsustava i njihove međusobne komunikacije.

Kopenhagen je 2014. godine osvojio Smart City nagradu za svoj projekt „Copenhagen Connectivity“ koji skuplja podatke pomoću ugrađenih pametnih senzora i koristi ih za smanjenje prometa i zagađenja. To je dobar primjer smjera u kojem bi se veći gradovi sa sličnim problemima trebali razvijati.

Što je točno pametna mreža ili smart grid i koja je njena uloga u razvoju pametnog grada?

Pametna mreža je sustav koji uključuje niz operativnih i energetskih mjera poput pametnih brojača, instrumenata, obnovljivih izvora energije te energetski efikasnih resursa. Najvažniji zadaci pametne mreže su između ostalog optimizacija potrošnje električne energije te kontrola proizvodnje i distribucije energije na razini grada. Da bi grad u svakom trenutku uspješno funkcionirao i ostvario planirane uštede električne energije, potrebno je uskladiti rad svih gradskih sustava.

Ulaganje u pametne tehnologije zahtjeva značajna sredstva, znači li to da samo bogati gradovi mogu postati pametni gradovi?

Istina je da su za stvaranje pametnog grada potrebne značajne investicije koje si ne mogu priuštiti svi gradovi te taj problem često susrećemo na području Hrvatske. Unatoč tome, važno je napomenuti da projekt nastanka pametnog grada nije kratak te se sredstva postepeno odvajaju za unapređenja iz godine u godinu. Kopenhagen, kojeg sam maloprije spomenuo, započeo je s ulaganjima 1994. godine te je postepeno razvijao pametne tehnologije. Implementacija pametnih rješenja osigurava određene uštede, što znači da u gradskom proračunu nastaje više prostora za daljnje investicije.