Novi Zakon o medijima odredit će model potpora novinama

Nina Obuljen Koržinek/ Sanjin Strukić/PIXSELL Nina Obuljen Koržinek/ Sanjin Strukić/PIXSELL

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek govori o medijskoj legislativi, potpori medijima, zbivanjima na HRT-u...

Ministarstvo kulture ambiciozno je započelo izmjenu i donošenje nekoliko povezanih zakona - o medijima, o elektroničkim medijima, o audiovizualnim djelatnostima, o HRT-u... Bio je to povod za razgovor s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, koja je za medije bila zadužena i kao državna tajnica u Ministarstvu kulture u razdoblju od 2006. do 2011.    

Zašto ste istovremeno krenuli u izmjene nekoliko zakona iz sfere medija? 
Vjerujem da je sve to dohvatljivo, tu su uz medijske zakone još i zakoni o arhivima, knjižnicama, muzejima, sve njih treba donijeti jer je pred nama projekt digitalizacije kulturne baštine, a mnogi od tih zakona datiraju još iz prošlog stoljeća. Zakon o audiovizualnim djelatnostima će sada biti upućen u proceduru, isprva smo htjeli samo izmijeniti i dopuniti postojeći Zakon no bilo je previše izmjena pa smo predložili novi. Pritom model ostaje isti - neovisno odlučivanje o filmu u okviru HAVC-a, koji će sada biti u strukturi bolje definiran, a ono što smo vidjeli kao problem bit će ispravljeno. Idemo i u izradu novog Zakona o elektroničkim medijima, jer je Zakon u velikom dijelu zastario, a i pred donošenjem je revizija Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama. Taj zakon, donesen 2009., vrlo je precizan u definiranju linearnih elektroničkih usluga, no sada se vidi da ne uređuje dovoljno dobro nelinearne usluge koje danas postaju dominantne, a moramo ih uzeti u obzir i kod procjenjivanja koncentracije medija i u drugim područjima koja je potrebno regulirati. 

Kako će se novi zakon o elektroničkim medijima odraziti na neprofitne medije? Hoće li se stići u 2018. za njih raspisati natječaj za financiranje, ili ćemo novac vratiti EU?
Da, mi slijedimo dinamiku raspisivanja natječaja iz Europskog socijalnog fonda kakva je definirana za vrijeme pretprošle Vlade. Prvi je bio natječaj Kultura i umjetnost za mlade, pa Kultura 54+, zatim natječaj Kultura u centru. Prva dva natječaja su u visokoj fazi provođenja i već se sklapaju prvi ugovori. Sva tri smo natječaja raspisali u prvoj godini mog mandata, a prije toga nije bio raspisan niti jedan. Sada je pred raspisivanjem četvrti natječaj, za medije zajednice. Sve ide svojim redom i običan je spin tvrdnja da ćemo neiskorišten novac morati vratiti u europski proračun. Sredstva koja su nam na raspolaganju iskoristit će se za financiranje medija, a u okviru natječaja za financiranje medija zajednice nositelji projekata bit će neprofitni mediji. U Hrvatskoj veliki broj lokalnih medija funkcionira kao mediji zajednice i za očekivati je, ako se taj sustav potpore drugačije postavi, da će se dio tih medija odlučiti drugačije definirati. Tema financiranja neprofitnih medija u javnosti je kontaminirana i bespotrebno politizirana, mi smo još 2009. uvrstili odredbu o neprofitnim medijima u Zakon o elektroničkim medijima. Njih se financiralo i ranije, ali prvenstveno kroz Zakladu za razvoj civilnog društva, zatim su ta sredstva prebačena Ministarstvu preko kojeg je pokrenut program financiranja neprofitnih medija. Umjesto u medijske zakone, unesene su izmjene u Pravilnik o financiranju javnih  potreba u kulturi, cijeli taj sustav nije bio dobro postavljen i zato su se pojavile kontroverze oko natječaja. 

Kada planirate donošenje Zakona o medijima? 
Tijekom sljedeće godine. Sada radimo detaljnu analizu, prikupljamo komentare, do kraja ove godine ustrojit ćemo radnu skupinu. Treba nam novi Zakon o medijima, a to je zaključak i izvještaja o medijima koji je rađen za vrijeme bivše Vlade. Trenutačno radimo na dubinskoj analizi postojećeg Zakona o medijima, koji u nekim svojim odredbama nikad nije do kraja implementiran. Taj je zakon donijela još vlada Ivice Račana skupa s cijelim paketom medijskih zakona. Bila je to prva velika reforma medijskog zakonodavstva, tada je ključni postulat bio odvojiti medije od bilo kakvog utjecaja politike. Te je zakonske odredbe trebao netko nadzirati, a nije uspostavljen nikakav nezavisni regulator, pandan Vijeću za elektroničke medije. Zato je u jednom dijelu taj Zakon ostao visjeti u zraku, na nezadovoljstvo novinara nisu se donosili Zakonom predviđeni statuti medija, a ni neke druge odredbe tog Zakona nikad nisu do kraja zaživjele. 

Hoćemo li kroz novi zakon dobiti Vijeće za medije?
Tek treba vidjeti što će biti rezultat rasprave. Bilo je pokušaja da se osnuje takvo samoregulatorno tijelo. Još kao državna tajnica davala sam podršku toj inicijativi, ali ona tada nije realizirana.  Sve zakone treba donijeti kroz široku raspravu, a medijske zakone posebno. 

Novinari iz manjih mjesta učestalo se žale da ih ucjenjuju lokalne vlasti, o čijem novcu njihovi mediji ovise? 
Svjesna sam tog problema i ovisnosti o sredstvima lokalne samouprave, puno smo o tome razgovarali, na Danima elektroničkih medija to je česta tema i otvorit ćemo ju sigurno kroz rasprave o novom Zakonu o elektroničkim medijima. Za raznolike lokalne medije moraju postojati sustavi potpore, jer oni jedini izvještavaju o važnim lokalnim temama. 

Planira li Vlada pomoć novinskim izdavačima? rH je među rijetkima u EU koji ne sufinanciraju tiskane medije. 
Istina je, zasad imamo samo sustav indirektne potpore kroz porezne olakšice za dnevni tisak. U jednom demokratskom društvu nužno je da  tiskani mediji budu dostupni svakom građaninu. U zadnje smo vrijeme održali par sastanaka s predstavnicima tiskanih medija pri HUP-u, razmatramo različite modele indirektnih i direktnih potpora koji se najčešće odnose na distribuciju. Model ćemo riješiti novim Zakonom o medijima, a do smjernica ćemo doći raspravom o medijskoj politici.  

Mijenja se i Zakon o HRT-u, koje će biti glavne novosti?
U ovom trenutku važno je da HRT-u osiguramo stabilnost kako bi se počele provoditi odredbe Ugovora s Vladom. Iza nas je nekoliko godina privremenih uprava, prošli ugovor između HRT-a i Vlade nije bio potpisan u zakonom propisanoj proceduri i uz javnu raspravu. Ovaj put smo prvi put proveli propisanu javnu raspravu. Važno je provesti razdvajanje javnih od komercijalnih prihoda i rashoda, kao i knjiženje programskih troškova. U svakom slučaju, mislim da bez obzira na prigovore, HRT u velikoj mjeri ispunjava svoju funkciju. 

Zašto nitko na HRT-u nije primio misiju predstavnika vodećih europskih organizacija za zaštitu medijskih sloboda, s kojom ste se i vi susreli? 
Koliko mi je poznato, dvije ključne osobe koje su mogle meritorno komunicirati bile su bolesne - glavni ravnatelj Kazimir Bačić i ravnatelj programa Renato Kunić imali su gripu. Ja sam na sastanku s misijom iznijela stav Vlade vezan uz HRT uključujući jasno opredjeljenje da se čuva neovisnost javnog servisa. Misija koja je posjetila Hrvatsku bila je tu i prije dvije godine, tada su iznijeli niz primjedaba i drago mi je da su registrirali značajne pomake nabolje.

Ipak, i dalje su kritični - upozoravaju na "nedefiniran status i funkciju HRT-a kao javnog servisa i zabrinjavajuće posljedice njegove erozije"?
Oni su razgovarali s jako puno dionika, a kad se govori o HRT-u treba govoriti o činjenicama i podupirati teze podacima, a manje o dojmovima i interesima. Kod nas se često iznose dojmovi koji nisu uvijek utemeljeni na egzaktnim podatcima. 

Zna li se tko je skinuo s programa hrt-a film Ministarstvo ljubavi? 
Na HRT-u nitko nije skinuo niti jedan film, taj film je prikazan. Jasno sam prenijela stav Vlade javnosti i onima koji su tražili da se pojedini filmovi ne emitiraju - HRT je neovisan u svom  radu i Vlada na odluke uredništva neće utjecati. U neovisnoj Hrvatskoj nisu dosad zabranjivani filmovi, knjige i kazališne predstave, a neće biti zabranjivani niti ubuduće. 

U strategijama razvoja kulture spominje se i izgradnja filmskih studija, no u Zagrebu već postoji Jadran film - zašto se taj nekoć poznati studio ne uključi u snimanja stranih filmova u hrvatskoj? 
Govori se o mogućnosti otvaranja filmskih studija jer je broj filmova koji se snimaju  u RH sve veći i dolaze sve skuplje produkcije. Više od 10 hrvatskih županija ugostilo je strane ekipe za snimanje filmova, a da postoji studio dolazilo bi ih još više. Jadran film na žalost nije sebe prepoznao kao dionika tog procesa. Kad smo 2011. u Zakon o audiovizualnoj proizvodnji uveli poticaj izvozu filmskih proizvoda, odnosno povrat uloženog novca za snimanje stranih produkcija u Hrvatskoj, postojala je mogućnost da i Jadran film tu nađe svoje mjesto, a zašto se nisu uključili treba pitati njegove vlasnike.

Društvo hrvatskih filmskih redatelja javno se založilo da u novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima uđe odredba po kojoj će kinoprikazivači biti dužni umjesto sadašnjih 0,1 posto, za rad HAVC-a izdvajati četiri posto, a što i je na razini nekih s Hrvatskom usporedivih zemalja. Redatelji navode da će "korigirajući udio prikazivača, predlagač zakona izbjeći sumnje i javne objede vezane uz pogodovanje određenom pojedincu", ciljajući pritom na Blitz Cinestar?
U vrijeme donošenja starog Zakona imali smo dramatičnu situaciju s brojem posjetitelja i kino mrežom, no sad se situacija znano promijenila. Uz razvoj mreže multipleksa u većim gradovima, kroz program državne potpore digitalizirali smo osamdesetak kino dvorana u Hrvatskoj. Sada se vode razgovori o tome kako bi kinoprikazivači mogli i više kontribuirati. Teško se uspoređivati s drugim zemljama, u kojima je sustav potpore audiovizualnoj industriji potpuno drugačiji. Upravo u tom sektoru smo napravili najveći pomak u čitavoj kulturnoj politici. Počeli smo puno više financirati cijeli  kreativni lanac u audiovizualnoj industriji, od autorstva do distribucije.

Knjižarstvo nije propalo s Algoritmom  

Prije godinu dana svjedočili smo raspadu najveće domaće knjižarske mreže, one Algoritmove. Taj ste događaj nazvali 'mini Agrokor u kulturi'. Kakvo je sada stanje?
Bili smo u tjednom kontaktu sa Zajednicom nakladnika i knjižara, s vlasnikom Algoritma i s osobama koje su vodile pojedine knjižare, reagirali smo na više razina. Trudili smo se da proces zatvaranja knjižara bude kontroliran i ne pretvori se u stihiju. Kad smo vidjeli da postoji interes za preuzimanjem velikog djela knjižara ad hoc smo reagirali i u suradnji s Ministarstvom gospodarstva raspisali natječaj za poticanje Poduzetništva u kulturi za područje nakladništva i knjižarstva za koji smo osigurali sredstva u iznosu od četiri milijuna kuna. Intervenirali smo i kroz niz drugih mjera kako bismo doprinijeli likvidnosti u sektoru i ubrzali sve procedure za dodjelu naših sredstava.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve