MMB media agentur mlada je agencija u vlasništvu matičnog švicarskog MMB-a koji urede ima diljem Europe, a od srpnja ove godine i u Hrvatskoj.

Sa zagrebačke se lokacije, saznali smo, pored aktivnosti u Hrvatskoj koordiniraju aktivnosti klijenata i u Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini tu u Crnoj Gori. Primarno se vodi briga te prate medijske aktivnosti za klijente Emil Frey grupacije (generalni distributer za Daimler AG, op.a.), pa su tako trenutno fokusirani na planiranje i zakup medija za Peugeot, Citroen i Mercedes.

Pored automobilske industrije otvoreni su, za Poslovni je dnevnik otkrila izvršna direktorica i članica uprave MMB media agentur Anamarija Horaček, i za druge klijente.

Upravo su započeli i suradnju s Doogee telefonima, a iza Anamarije je četvrt stoljeća dugo iskustvo rada u oglašivačkoj industriji, kao i znanja te iskustva stečena u međunarodnim agencijama, članstvom u stručnim žirijima, panelima, okruglim stolovima te na stručnim skupovima.

Koja su trenutni trendovi – koji su kanali najatraktivniji, je li se u međuvremenu što “ugasilo”?

Digitalni marketing gazi sve pred sobom i nastoji tradicionalni offline poslati u povijest. Ono o čemu trenutno pričamo je virtualna i proširena stvarnost (VR) i sjetimo se samo euforije za Pokemonima. Sve mogućnosti koje leže u novoj tehnologiji, od interaktivnog oglašavanja, 3D predstavljanja proizvoda koje možete dotaknuti, personaliziranih poruke pa nadalje, mogućnosti su zapravo neslućene. S obzirom na to da danas potrošači očekuju od brenda ne prodaju proizvoda već komunikaciju, influenceri su postali neophodnima.

Tko s njima ne surađuje, propušta brzi i efikasan kanal dolaska do ciljne skupine. LiveStreaming video, interaktivni sadržaji te native oglašavanje najizraženije su karakteristike današnjeg marketinga. Valja spomenuti i interpretaciju podataka (big data, op.a.) što je izazov koji je već pred oglašivačima! Njima više nije dovoljno znati obraćaju li publici s određenim demografskim karakteristikama, nego i kako se te karakteristike stapaju s kontekstom u kojemu se pojedinac nalazi. Tako se produbljuju veze s kupcima i jača njihova lojalnost prema određenom brendu. Ako pratite omiljene serije na Netflixu već ste podsvjesno iskusili plodove analize velikih podataka. Tragovi koje ostavljamo korištenjem aplikacija, platformi i društvenih mreža sada utječu i na kreiranje samih proizvoda, filmova, serija, preporuka… A kad tome dodamo i personalizaciju, proširenu stvarnost i kontekstualizaciju – što li nas tek čeka?

Što je s budžetima, može li se reći da se sada za marketing kod velikih i malih brendova izdvaja manje ili više nego proteklih godina?

Rekla bih da se budžeti i kampanje sve više optimiziraju kako bi se komuniciralo na što efikasniji način. Ciljevi kampanja su mjerljivi, rezultati su mjerljivi pa i oglašivači i agencije temeljem rezultata koriste najbolje kanale komunikacije. Sve analitike koje nam danas stoje na raspolaganju omogućuju nam da zaista ispravno investiramo svaku kunu.

Budžeti za digital još uvijek nisu dosegnuli razinu budžeta u offline oglašavanju. Ali postaju sve respektabilniji. Svaki ozbiljni oglašivač ne može komunicirati prema potrošačima bez online oglašavanja. Tko je hrabriji i otvoreniji za nove načine oglašavanja investirat će i veći dio budžeta. Mi smo naučili zajedno s našim klijentima da se takve hrabre i drugačije investiciji isplate.

Koja bi bila sljedeća velika stvar koja se može očekivati u ovom sektoru?

Ne očekujem neku veliku revoluciju. Sve ovo što se događa zahtjeva jedan ozbiljan rad.

Napokon su svi shvatili da nema više podjele na digitalce i one druge. Off i online moraju zajedno. I jedni i drugi imaju svojih prednosti i nedostataka. Ipak živimo i radimo na ovim prostorima gdje će tradicionalni mediji i dalje imati veliku ulogu, pogotovu televizija i ta se slika neće tako brzo promijeniti.

Čini mi se da svi zajedno ostajemo na našoj dinamičnoj oglašivačkoj sceni jer na tržištu ima dovoljno prostora za sve koji dobro i profesionalno rade svoj posao, bez obzira na kojem komunikacijskom području.

Jeste li iskusili problem s pronalaskom adekvatne radne snage, odnosno koliko su potrebe marketinške industrije usklađene s obrazovnim sustavom, što je zamjetan problem u nekim drugim sektorima?

Kod nas se najčešće zapošljavaju ekonomisti, sociolozi, uglavnom zaposlenici s obrazovanjem na nekom od društvenih smjerova. Međutim, surađivala sam i s profesorima fizike i matematike, a njima je to zaista bio izazov i sasvim novi svijet.

Ipak, moram priznati da su bili i uspješni. K tome bih istaknula i da mi posebnu pažnju stavljamo na rad s mladim ljudima koji nakon završetka fakulteta dolaze na rad u agenciju gdje im pokušavamo prenijeti sva naša znanja i iskustva. Posao, na kraju priče, rade ljudi, a ne strojevi.

Nakon 25 godina u marketingu, osjećate li zasićenje?

Voljela bih naglasiti i da još uvijek, bez obzira na godine iskustva, gajim veliku ljubav prema poslu te da bez problema pronalazim nove izazove.