Napokon Nacionalni program za razvoj audiovizualne industrije

Autor: Ana Lučin , 25. siječanj 2011. u 22:00

U četvrtak će biti predstavljen strateški dokument koji definira smjernice razvoja filmske industrije za razdoblje do 2014. godine. Program će se realizirati u koordinaciji struke i Vlade RH

Nacionalni program razvoja audiovizualne industrije biti će predstavljen u četvrtak u Zagrebu. Riječ je o strateškom dokumentu koji definira smjernice razvoja u razdoblju od 2010. do 2014. godine, a izradili su ga stručnjaci Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), pod nadzorom Hrvatskog audiovizualnog vijeća.

Prema tom programu, Hrvatska bi u predstojećem razdoblju trebala osigurati sustav olakšica za filmsku proizvodnju, potaknuti izvoz filmskih usluga, osigurati primjenu audiovizualnog zakonodavstva, povećati broj gledatelja hrvatskog i europskog filma, kao i zastupljenost tih djela u TV programima. Također, potrebno je riješiti status Hrvatske kinoteke, osigurati obnovu i promidžbu hrvatske filmske baštine, te organizirati i realizirati digitalizaciju kino dvorana. “Program nije nastao prije tjedan dana, već je dovršen prije pola godine i ne radi se o apstraktnoj priči. HAVC i naše radne grupe u kojima sjede stručnjaci rade svoj posao, a program će se realizirati u koordinaciji struke i Vlade, s kojom dobro surađujemo”, kaže ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar, naglašavajući da Vlada trenutno izrađuje fiskalnu tehnologiju, kako bi se pokrenuo biznis filmskih usluga. Članica radne skupine za izradu zakonskog akta o poticaju izvoza usluga u audivizualnoj industriji Tatjana Aćimović ističe kako je potreba uvođenja poreznih poticaja za inozemne producente nužna i neupitna.

Naši stručnjaci rade za Spielberga
Aćimović navodi da je u Hrvatskoj od 1960. do 1990. realizirano 145 međunarodnih produkcija, što je godišnji promet promet od 70 milijuna dolara. Naglašava da su inozemni producenti konstantno zainteresirani za snimanje filmova u Hrvatskoj, ali je zbog nedostatka poreznih poticaja zaobilaze, birajući druge zemlje. “Sustavom mjera i poticaja za inozemne producente porasla bi ulaganja u naš audiovizualni sektor. Koristile bi se hrvatske lokacije za snimanje filmova, ali i sve ostale usluge domaće industrije”, priča Aćimović. Prema njezinom mišljenju, s hrvatskim se lokacijama ne može uspoređivati gotovo nijedna europska zemlja. “Osim idealnih lokacija za snimanje pokretne slike, imamo bogato iskustvo u međunarodnoj filmskoj i TV proizvodnji na svom teritoriju”, podsjeća Aćimović, napominjući da su brojni domaći djelatnici iz tog sektora danas zaposleni u produkcijama Ridleya Scotta ili pak Stevena Spielberga.

Prihodi

Regija je jeftinija
Malta je u 2010. ostvarila 25 milijuna dolara prihoda od 16 međunarodnih produkcija snimljenih na njezinom teritoriju. Strani producenti u Francuskoj su 2008. potrošili 9 milijuna eura, a 2009. čak 35 milijuna. Porezne poticaje pojedinačnim audiovizualnim projektima odobravaju i Bugarska te Srbija, pa Hrvatska gubi konkurentnost u regiji. U ponude za snimanje susjedne zemlje uvrštavaju i hrvatske lokacije.

Smjernice

1. Poticanje ulaganja u domaći film, filmsku industriju i izvoz filmskih usluga
2. Održavanje i razvoj proizvodnje, distribucije, prikazivanja, elektronske difuzije i promidžbe kulturno vrijednih audiovizualnih djela
3. Širenje filmske i audiovizualne kulture te specifičnih znanja vezanih uz audivizualno stvaralaštvo
4. Očuvanje audiovizualne baštine i unaprijeđenje javne dostupnosti

Komentirajte prvi

New Report

Close