Na portalu za prodaju vozila nude se brend Nacional i 8 milijuna fotografija

Autor: Saša Paparella (VLM) , 26. studeni 2013. u 22:01
Ilustracija, Photo: Goran Jakus/24sata

Bivši fotografi tjednika Nacional prije kraha su kopirali svoje fotografije, neki se protive prodaji onoga što smatraju svojim.

Na prodajnom portalu Aukcijski centar, koji je u vlasništvu Autokuće Klarić, između nekoliko tisuća ponuđenih vozila prodaje se i brend ugasloga tjednika Nacionala te nekih drugih tiskovina iz portfelja NCL media grupe, tvrtke u stečaju.

Za 250.000 kuna može se dobiti ukupno šest registriranih žigova: Nacional, Nacional globalni tjednik, Super košarka, Extra registrirani žig i Extra vizualni žig te Zagreb news.  Također, na portalu spomenute autokuće iz Soblinca po cijeni od 750.000 kuna nudi se i fotodokumentacija Nacionala s čak osam milijuna fotografija, spremljenih u digitalnom obliku na serverima. Napomenuto je da su fotografije dijelom nekategorizirane.  Znatno jeftinije, za 150.000 kuna, prodaje se fotodokumentacija Nacionala u materijalnom obliku. U oglasu se ne spominje koliko je to fotografija, piše samo da su "u 40 kartonskih kutija". Pojedinosti o neuobičajenoj ponudi potražili smo kod Nebojše Antolića, stečajnog upravitelja NCL media grupe.

"Točno je da kao stečajni upravitelj, a temeljem odluke vjerovnika, provodim prodaju imovine stečajnog dužnika. Realizirana novčana sredstva predstavljat će stečajnu masu, iz koje se, sukladno odredbama Stečajnog zakona, namiruju troškovi stečajnog postupka, ostale obveze stečajne mase i tražbine vjerovnika", potvrdio nam je Antolić.Upitan javljaju li mu se kupci, kaže: "Na žalost, prodaja stagnira. Primljene ponude znatno su ispod oglašenih cijena, pa ću o svemu na skupštini izvijestiti vjerovnike i zatražiti da donesu odluku o prihvaćanju ili odbijanju primljenih ponuda, odnosno o najnižoj cijeni po kojoj su voljni prodati imovinu stečajnog dužnika". Tu bi odluku Antolić trebao dobiti uskoro jer se očekuje da će stečajni sudac skupštinu vjerovnika NCL media grupe sazvati za prosinac.Međutim, neki od fotografa ugašenog Nacionala ne slažu se s oglašenom prodajom.

"Stečajni upravitelj očito nije upoznat s činjenicom da je pitanje tog arhiva neriješeno, odnosno da sve te fotografije pripadaju nama fotografima. Trebao nas je nazvati prije nego što je oglasio prodaju", rekao nam je Tomislav Čuveljak, koji je u redakciji Nacionala proveo niz godina. "Onaj tko eventualno kupi fotoarhiv Nacionala neće povući dobar potez. Ja ću svakoga tko objavi neku fotografiju koju sam snimio tužiti zbog kršenja autorskih prava", napominje Čuveljak. Kaže da za takav stav ima podlogu jer "u ugovorima o radu potpisanima s pokojnim Ivom Pukanićem nije pisalo da su fotografije vlasništvo naručitelja".

Nakon što je izdavač Nacionala 2011. postao Harald von Seefried, s njime su fotografi potpisali novi ugovor o radu, u kojem e eksplicite ne spominju autorska prava, tvrdi Čuveljak. Vlasnikov sin Moritz von Seefried, direktor NCL media grupe, na užas fotografa dao je baciti gotovo sve negative, Čuveljak nam je potvrdio da su, kad je postalo jasno da Nacional propada, on i ostali fotografi kopirali sve svoje fotografije koje su im bile dostupne. A još prije su neki od njihovih kolega koji su iz Nacionala prelazili u tjednik Aktual ponijeli sa sobom DVD-e s back-upovima kompletne fotoarhive.

Nekritičko potpisivanje ugovora

Novinari i fotografi prenijeli autorska prava naručiteljima

Za komentar smo zamolili Ivicu Grčara, predsjednika Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP). "Prodavači fotodokumentacije Nacionala vjerojatno formalnopravno mogu pokušati prodati tu dokumentarističku građu. Što se tiče autorskih prava fotografa sa zaključenim ugovorima čiji su radovi u toj fotodokumentaciji, Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima propisana je sloboda ugovaranja između autora i naručitelja autorskog djela. Većina fotografa i novinara nekritički potpisuje ugovore kojima prenose sva prava iskorištavanja na naručitelje, pa su, u pravilu, naručitelji a ne autori nositelji prava iskorištavanja autorskih djela", kaže Grčar. Upozorava na dodatnu dimenziju: "Nitko nije pregledao tu dokumentaciju i utvrdio ima li ta građa arhivsku vrijednost. To je opet pitanje kako se u Hrvatskoj sudska i ostala vlast odnosi prema nacionalnoj povijesti".

Komentirajte prvi

New Report

Close