Merch Company omogućit će monetizaciju vrijednosti osobnoga brenda

Autor: Suzana Varošanec , 27. prosinac 2019. u 15:02
Foto: press

Sandi Hadžić, vlasnik Rinzola govori o novom poslovnom modelu za kreatore, u okviru posebnog subjekta čiji je suvlasnik.

Pod nazivom Merch Company upravo je na tržište stigao novi subjekt koji prati svjetske trendove, a zbog poveznice s marketinškom agencijom Rinzol dodatno plijeni pozornost.

Što je njegov poslovni model, kao i o poslovanju samog Rinzola, brzorastuće agencije koja zapošljava 12 ljudi te se u drugoj godini rada predviđaju najmanje 2 milijuna kuna prihoda, razgovaramo s vlasnikom Rinzola Sandi Hadžićem, ujedno suvlasnikom Merch Companyja, koji je na društvenim mrežema poznatiji pod nadimkom Pego.

Budući da dio prvih pokazatelja, da Vam je u tjedan dana od pokretanja Merch Companyja na Instagram stiglo oko 450.000 impresija, dok je web imao više od 120.000 posjetitelja, što je točno njegov model i snaga?
Merch Company je poslovni subjekt, ali i kreativna organizacija. Možemo ga nazvati i "marketinškim klasterom" ili zajednicom koja ujedinjuje kreatore, marketinške stručnjake, kreativce i biznis segment. Najbolje ga se može upoznati kroz naš glavni cilj, a to je unapređenje monetizacije vrijednosti osobnog brenda, odnosno kreatora. Drugim riječima, cilj je unaprijediti puni potencijal određenog kreatora kroz njegov osobni brend, odnosno njegovu snagu i veličinu prenijeti na konkretan proizvod. U prijevodu sve to zvuči kao standardni 'merchadising', ali u suštini je puno više od toga. Kroz kreiranje personaliziranog brenda, svaki od kreatora dobiva i puni support logistike iza koje stoji Merch Company. Nabava, logistika, tisak, skladištenje, distribucija same robe i strateško vođenje, te pozicioniranje brenda na tržište – sve je to dio cjelokupnog procesa suradnje.

S koliko kreatora pregovarate?
Trenutno ih je 103, a od toga su 82 kreatora (influenceri, youtuberi, javne ličnosti – pjevači, glumci, sportaši…) već dogovorena. To nije sve, tek krećemo… Inače, sami proces nema svoj početak i kraj, već ga smatramo živućim organizmom koji se razvija, hrani, raste i napreduje. Strategija je bazirana na zajedničkoj suradnji s kreatorima i influencerima, gdje analizom njihovog stanja detektiramo potencijal i prema tome segmentiramo target i njegove želje, a sve u svrhu potencijalne kupnje proizvoda. Kao finalni korak prelazi se na realizaciju projekta gdje se dešava kompletan marketinški program i prodaja.

Odakle ova poslovna ideja?
Često puta mi je inbox bio ispunjen pitanjima i prijedlozima za neke poslovne suradnje ili kako se danas u žargonu kaže, poslovne kombinacije koje su sve samo ne dugotrajne. Ono što prolazi je krv, znoj i suze. I to je ono što sam ja vidio i kod svog partnera, Marka Vukmana. Od direktne priče, razrađenog plana, kompletne marketinške strategije pa sve do gomile upitnika nad glavom, obilazaka država i neprospavanih noći, što nas je dovelo i do prve rekordno ostvarene prodaje. Jedan kreator, jedna majica i puno uloženog truda, polučilo je prodajom 300 majica po cijeni od 300 kuna u manje od 12 sati. I idemo dalje. Novi kreatori, nova rješenja i novi merch. Kao podrška svemu tome ujedno je i agencija Rinzol, koja stvaranjem idejnih rješenja i svih vizualnih identiteta svakako prati svjetske trendove i stvara idealan proizvod prikladan svim tržištima.

Je li početni uspjeh znak da je tržište zrelije i gladno suvremenih proizvoda?
Danas kad je priča doživjela svjetlo dana, sa sigurnošću mogu reći kako smo i Marko i ja ponosni prvenstveno na svoje ljude i kooperante, a onda i sami na sebe. Cilj nam svakako nije bio uzeti 'lovu' i maknuti se sa scene. Naš cilj je uspjeti, ali biti drugačiji u odnosu na druge i drugima pokazati da se sve može. Novac je danas dostupan svima, nikad ga nije bilo više, a sve što je potrebno je znati što želiš. Ideje se u većini slučajeva ne realiziraju radi tuđih mišljenja. Zato, ako vjeruješ ti, vjerovat će i drugi. Strah od neuspjeha je bolest koja vlada društvom u stilu "što će netko misliti ako propadneš?". To je nebitno; neuspjehom se gradiš kao osoba, učiš nove stvari i znaš kako nastaviti dalje, te i neuspjehom stvaraš svoj biznis. Na tebi je samo da ga prihvatiš, čak i da ga zavoliš. I to je garancija da ćeš ostvariti snove.

Može li to biti kanal i za B2B?
Radimo po tom modelu za Pirotehniku Mirnovec koja je u prosincu plasirala svoj merch za vjerne pratitelje, a u prvoj fazi imali smo 800 prednarudžbi proizvoda koji još nije viđen. U tome je snaga tog oblika marketinga. Pratitelji ne kupuju merch zbog estetike, što im se on sviđa ili ne, već zbog emocije i povezanosti sa svojim kreatorom.

Kad je riječ o Rinzolu, koji su targeti u fokusu?
Danas ne razlikujemo targete koji jesu ili nisu u fokusu. Svi targeti su u fokusu agencije koja radi s tako velikim brendovima koji imaju proizvode i usluge koji su namijenjeni skoro svakom specifičnom targetu. Pitanje je samo gdje određeni target 'obitava' većinu svog vremena. Primjerice, djeca su jako kreativna i konzumiraju sadržaj na mrežama kao što je Youtube i TikTok. Tinejdžeri su u svijetu Instagrama, kao i sve veći broj srednje dobi. Statističke kažu da su najveći potrošači Instagrama ljudi od 25 do 45 godina, a u RH je to oko 400 tisuća korisnika od njih ukupno oko milijun. Na Facebooku dominiraju obitelji, mame, interesne skupine, politički aktivisti… Svaki target ima svoju mrežu ili skup mreža. Svi su oni u fokusu, samo je pitanje kojem brendu i kojem proizvodu ili usluzi. Ne postoji više pojam prebacivanja na društvene mreže, svi su tamo!

To je kao zakon, ali možete li to ilustrirati na primjeru velikog uspjeha kampanje za Ledov brend King?
Da, komunikacijski je on godinama bio usko ciljan za premium segment potrošača koje se percipiralo kao target koji konzumira "skup sadržaj" TVC reklama. Uočili smo da je target King potrošača puno veći od prvobitnog uskog targeta kojima komunicira televizijska reklama. Potrošači King sladoleda su cjelokupni segment koji na dnevnoj razini konzumira pretežno online komunikaciju i zbog njihovih ostalih obilježja došli smo do jednostavnog zaključka da većinu svog vremena tijekom dana provode na Instagram društvenoj mreži. Ideja je ujedno spoznaja koju smo dobili jednostavnim analiziranjima, prvobitno tko je potrošač King sladoleda, koja su njegova obilježja (dob, spol, interesi…) te smo stavili tu spoznaju u korelaciju s medijskim sadržajem koju taj target konzumira u najvećem vremenskom periodu tokom dana. Rezultat je bio jednostavan – Instagram, a rezultat je bio u impresivnim brojkama povećanja prodaje sladoleda.

Što biste naveli kao glavne prednosti kampanja za brendove preko društvenih mreža?
Marketing na društvenim mrežama postao je neizostavan dio komunikacije svakog brenda, a prednost takvog vida komuniciranja je kreiranje ciljanog sadržaja prema ciljano targetnoj skupini. Puno opušteniji sadržaj, uz kreiranje prilagođeno određenom području stvara puno veći brand awareness od klasičnih kanala koji su se do sada koristili. Jedna od velikih odlika je i sama brzina postavljanja novih informacija, kao i povratna informacija kupaca koja se potencijalno može iskoristiti za stvaranje novog sadržaja na društvenim mrežama. Usto, sami vam kupci stvaraju novi sadržaj putem svojih komentara. No, najvažnija stvar kod stvaranja novih kampanji na društvenim mrežama je da u svojoj branši postanete trend maker – da kreirate trendove, a ne da ih pratite. Bitno je da drugi krenu pratiti vas. Kao glavni element pozicioniranja na digitalnim mrežama je i pametno, ciljano i efikasno oglašavanje. Ova tri atributa nit su vodilje digitalnog oglašavanja, ali i glavna i najjača konkurentska prednost za razliku od drugih kanala. Niti jedan oblik oglašavanja ne može komunikacijski točno pogoditi potrošača u njegovu srž, odnosno ne može ciljano slati informaciju koja je njegov predmet interesa, kao što je digitalno oglašavanje. Niti jedno oglašavanje nije točno i precizno mjerljivo kao što je to analitika digitalnog oglašavanja gdje točno znamo gdje je naš budžet uložen i koliki je njegov povrat.

Koji su mogući novi trendovi sa stajališta potreba industrije oglašivača i njihovih brendova?
Postojeće društvene mreže zasićene su velikim brojem korisnika i visokom razinom nekreativnog sadržaja. Zbog kompleksnih algoritama koji za cilj imaju generiranje što veće dobiti vlasnicima mreža, organski dohvat sadržaja na njima je jako nizak, što se odražava na to da sve manji broj ljudi kreira sadržaj na tim mrežama. Upravo zbog svih navedenih razloga sve veći broj korisnika seli se na nove mreže koje im pomažu svojim dodacima (glazba, filteri…) da kreiraju originalni sadržaj koji će imati visoki organski dohvat. Sve veći broj kreatora, agencija i brendova trudit će se u budućnosti što više ulagati u kreiranje zanimljivog sadržaja, a sve manje u čisto plaćeno oglašavanje. Razlog tome je što potrošači imaju sve jaču odbojnost na plaćeni sadržaj. Oni traže kreativni sadržaj koji u sebi ima određene proizvode i usluge koji imaju značajan benefit za njih. Očekuje se ogroman rast budžeta u segmentu mini i mikro influencera koji su stručnjaci u nišnim područjima. Jedan od najvećih pomaka u budućnosti odraziti će se kroz oglašavanje u voice pretraživače i ostale sustave kao što su Siri, Alexa, Google Home… Naravno tu su i AI i AR koji se iz godine u godinu rapidno unapređuju te još uvijek čekamo njihov pun potencijal.

Pomoć korisniku da iskaže puni kreativni potencijal

Kakva je perspektiva za rast Tik Toka?
Potrošači i korisnici konstanto su u potrazi za novim mrežama, a Tik Tok je jedna od mreža koja je ponudila kreiranje sadržaja temeljenih na glazbi i videu. Po tome se razlikuje dosta od Instagrama i drugih mreža jer pomaže korisniku da iskaže svoj puni kreativni potencijal. U prijevodu, svi mi koji smo prisutni na društvenim mrežama, možemo se smatrati kreatorima jer kreiramo jedan vid sadržaja. Ako postoji mreža koja će nam pomoći kreirati sadržaj u obliku jednostavnog dodavanja glazbe, filtera i popratnih stvari, normalan slijed je da ćemo se ubrzo transformirati na tu mrežu. Upravo zbog toga je i sam Instagram pojavom storyja 'ubio' druge mreže. Na svim mrežama u početku se pojavljuju, recimo to tako, djeca, odnosno tinejdžeri. Razlog tome je što su oni puno otvoreniji, kreativniji i puno se lakše adaptiraju na nove okoline. Nakon toga ih slijede ostali segmenti društva, a oni se sele od mreže do mreže. Ne zabravimo da je Facebook bio mreža studenata prije samo 10 godina. Danas je to mreža na kojoj obitava i starija generacija koja prati sadržaj vlastite djece ili čak i unučadi.

Komentirajte prvi

New Report

Close