Mala mjesta bit će najveći profiteri digitalizacije nezavisnih kinoprikazivača

Autor: Saša Paparella (VLM) , 01. kolovoz 2013. u 15:44
Tina Hajon, voditeljica projekta digitalizacije pri HAVC-u: Bit ćemo treći u Europi po broju digitaliziranih ekrana, iza Norveške i Luksemburga

Digitalizirana kina dosad su držali privatni prikazivači, Blitz Cinestar i Continental-Cineplexx, sad će im konkurirati lokalne uprave.

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) i Ministarstvo kulture nedavno su potpisali ugovor o digitalizaciji 29 nezavisnih kinoprikazivača. Supotpisnici tog 12,5 milijuna kuna vrijednoga ugovora predstavnici su 27 gradova iz 18 županija. Već do listopada digitalizirane će biti kinodvorane u Sinju, Korčuli, Daruvaru, Prelogu, Poreču…  

Ondje će se moći prikazivati filmovi iz recentne kinematografije, koja se u posljednje dvije godine gotovo automatski plasira u digitalnom formatu. Distributeri su prestali raditi 35-milimetarske kopije.

 

100kinoekrana

od njih ukupno 146 u Hrvatskoj dosad je bilo digitalizirano

   

Zadnji vlak za spas
"Uhvatili smo zadnji vlak za spas nezavisnih hrvatskih kina. U posljednjih  godinu dana kinoprikazivači su u malim mjestima imali velikih teškoća. Filmovi se sada distribuiraju isključivo na DCP-u (digital cinema package), što je te prikazivače ograničilo na prikazivanje starih filmova. Sve rjeđe su distributeri izrađivali filmove na 35-milimetarskoj traci i radio se mali broj filmskih kopija, pa se filmovi nisu mogli prikazivati u nezavisnim kinima. Kod digitalne tehnologije iz mastera se može napraviti neograničen broj kopija i namiriti sva zainteresirana kina. Dodatna je vrijednost što se DCP, ma koliko ga vrtjeli, ne uništava", objašnjava Tina Hajon, voditeljica projekta digitalizacije pri HAVC-u. Od 146 kinoekrana, koliko ih postoji u Hrvatskoj, dosad ih je bilo digitalizirano točno 100, i svi su u vlasništvu velikih prikazivača, Blitz Cinestara i Continental-Cineplexxa. Ostalih 46 ekrana je u nezavisnim kinima, koja su uglavnom u vlasništvu lokalne uprave, a samo nekolicina ima privatne vlasnike. Kad bude digitalizirano još 28 kina, Hrvatska će imati 128 digitaliziranih ekrana, odnosno 90-postotnu digitaliziranost. Po tome će biti na trećem mjestu u Europi, odmah nakon Norveške i Luksemburga.

Isprva se činilo da će novca biti dovoljno za digitalizaciju najviše 15 dvorana. No, nakon zajedničke javne nabave, koja je išla preko Ministarstva kulture, trošak digitalizacije smanjen je s planiranih 600.000-750.000 kuna na 400.000-450.000 kuna po dvorani. Od ukupnih 12,5 milijuna kuna troška Ministarstvo kulture dalo je 7,5 milijuna. Ono sufinancira projekt sa 60 posto cijene opreme u većim te sa 70 posto u manjim gradovima. Ostatak su namirili vlasnici kinodvorana, lokalne i gradske samouprave. "Ta kina pripadaju državi, pa smo smatrali da je važno uložiti hitno u njihovu obnovu i razvoj ne čekajući novac iz fondova EU, koji ćemo sigurno tražiti nakon detaljno razrađenih planova za daljnja usavršavanja programa", kaže Tina Hajon. 

 

35posto

naslova digitaliziranih kina morat će biti nezavisni

Bit će isplativiji 
U kinoprogramu, prema programskim smjernicama, 35 posto naslova moraju biti europski, hrvatski i svjetski nezavisni filmovi, a ostalih 65 posto naslova kinoprikazivači mogu birati samostalno. Tijekom godine mora biti prikazano najmanje šest hrvatskih filmova, i to svaki od njih po šest projekcija u većim, odnosno po dvije projekcije u manjim gradovima. To ne bi smio biti problem jer Europa,  zajedno s Hrvatskom, godišnje proizvede oko 1200 filmova.Pomoć kinoprikazivačima bila je nužna ako se od malih kina žele stvoriti lokalne kulturne institucije, u nekima od njih od 70 filmova prikazivanih godišnje nije bilo nijednog hrvatskog ili europskog naslova. Ima i suprotnih primjera. Osječka Urania od 390 naslova godišnje ima čak 375 hrvatskih i europskih filmova. Kvalitetan program u promociji nacionalne i europske kinomatografije slijedi i splitsko kino Karaman, splitske tvrtke Ekran, koje se već samostalno digitaliziralo, a sada će mu HAVC digitalizirati i drugo kino Central. Previđeno je i prikazivanje različitih filmskih formata i rodova, dokumentaraca, kratkometražnih filmova, filmskih ciklusa posvećenih nekom autoru ili kinematografiji, ali i prijenosi opera, baletnih predstava. "To je važno za male gradove, gdje kino ponovno postaje centar događanja i edukacije mlade publike. Program digitalizacije ne odnosi se samo na tehnološko obnavljanje kinodvorana, ima i puno širi opseg i kulturnu dimenziju. Pokušali smo pomaknuti granice, naći mjeru: s jedne strane financijsku isplativost, a s druge obogaćivanje kulturne ponude", ističe naša sugovornica. 

U planu još 15 kina 
Ideja o projektu tehnološkog i repertoarnog unapređenja kina potekla je od ljudi iz HAVC-a, koji je uvrstio digitalizaciju u svoj Nacionalni program promicanja audiovizualnog stvaralaštva 2010.-2014. Ministarstvo kulture uvrstilo je taj projekt u svoj strateški plan. Projekt je dogovoren još s bivšom Vladom Jadranke Kosor, a iako se u međuvremenu promijenila vlast, nova ministrica kulture Andrea Zlatar podržača ga je objeručke. Na njemu se intenzivno počelo raditi u rujnu 2011, kad je delegacija HAVC-a krenula u obilazak svih nezavisnih kinodvorana. Na terenu su ustanovili velike razlike. Neka nezavisna kina u malim gradovima imaju samo dvije projekcije vikendom a maksimalno do osam tjedno, dok u većim gradovima kinoprikazivači kojima je to primarna djelatnost rade između pet i sedam dana u tjednu. Potpisivanjem ugovora o digitalizaciji s HAVC-om svi kinoprikazivači su se obvezali na minimalno šest projekcija tjedno.

"Kad smo radili procjene troška digitalne opreme, nismo znali koliko točno ima kinodvorana u Hrvatskoj. Od 40 prijavljenih naše je kriterije ispunilo 28 dvorana, što smatramo vrlo pozitivnim. Ostale dvorane nisu bile spremne, ili nisu imale kontinuiranu kinooprikazivacku djelatnost ili su prikazivale premali broj filmova. Javna ustanova Pula film festival dobila je vrhunsku digitalnu opremu koja će biti mobilna te će je koristiti i drugi filmski festivali u Zagrebu, Splitu, Vukovaru i Motovunu", kaže Tina Hajon.  Programi će biti puno bogatiji, a nezavisna će se kina povezati i međusobno i sa sveučilištima i veleposlanstvima. Namjera je osnovati mrežu nezavisnih kinoprikazivača, što će omogućiti lakšu izmjenu filmova, zajedničko kreiranje programa, promociju kvalitetnih filmova i uštedu. Time projekt nije gotov: plan je do kraja 2015. digitalizirati i preostalih 15 kinodvorana po posebnom programu. Kad to bude gotovo, Hrvatska će imati 100-postotnu digitalizaciju kina.Kinoprikazivači će morati zadržati i svoje 35-milimetarske projektore, jer mnogi važni filmovi nisu digitalizirani. Od svih uvjeta postavljenih kinoprikazivačima struka se najviše veseli onom naizgled najbanalnijem: odjavna se špica mora odvrtiti cijelosti, i to u mraku.

Kvalitetni

U europskoj mreži Urania, Karaman…

Osječka Urania i splitski  Karaman, kao i Valli u Puli, zagrebačka Europa, Sloboda u Dubrovniku, Art-kino Rijeka i 30. svibanj Daruvar, zbog  kvalitetnog programa ušli su u mrežu Europa cinema, koja financijski pomaže prikazivače europskih filmova. Ta kina već ispunjavaju obveze koje je HAVC propisao kao uvjet za digitalizaciju.

Komentirajte prvi

New Report

Close