Američki politički newsmagazin Time objavio je nedavno popis od 25 knjiga kojima se može postići unapređenje kulture poslovnog menadžmenta na što efektniji način. Kako su čak tri petine dotične literature objavljene kod nas, uglavnom u posljednjih dvadeset godina, zanimalo nas je da li su ti naslovi ili neki drugi unaprijedili domaće trendove.

Najstarija je knjiga na Timeovom popisu predratni naslov “Kako steći prijatelje i naklonost ljudi” američkog milijunaša i dobrotvora Dalea Carnegieja iz 1936. godine, dok je najrecentnija “The Essential Drucker”, profesora društvenih znanosti i menadžmenta Petera Druckera iz 2001-e godine. Od 1990-ih u nas se pojavljuje nekolicina izdanja istovjetnih naslova, ali i ne ovog naslova. S obzirom na uspostavljenu letvicu, a koja zatvara razdoblje tek unatrag jednog desetljeća, Natalia Oliver mlađa urednica iz nakladnika MATE d.o.o., koji je objavio naslove “Budućnost menadžmenta” Hamela i Prahalada, te “Reinženjering tvrtke: manifest za poslovnu revoluciju” Champyja i Hammera, dobili smo sljedeću izjavu. “Predlažem naslove koji su mnogo relevantniji i moderniji u skladu sa suvremenim ekonomskim trendovima, naslovi koji se također nalaze u pripremi naše nakladničke kuće”. Kao atraktivni i aktualni naslovi, tu su “Otporan na udarce 2.0: Kako profitirati na ekonomskoj krizi” Schiffa i Downesa, te Nyeova “Budućnost moći”.

Na listi i ‘self-helpovi’
Osim njih, tržištu su, ali i u obrazovanju neophodni naslovi “Ekonomije” Samuelsona i Nordhausa, koja je doživjela već devetnaesto izdanje, te peto izdanje Blanchardove “Makroekonomije”. Naslovi američkog teorijskog fizičara Mischija Kakua, “Fizika budućnosti: kako će znanost preoblikovati ljudski život do 2100”, te kanadskog konzultanta Dana Tapscotta, “Odrastao digitalno” dotiču se aspekata s kojima bi se poslovni menadžment mogao suočavati u budućnosti. Što se tiče same politike objavljivanja naslova na tržištu, urednik Zoran Maljković iz Mozaik knjige navodi da su objavljeni naslovi “Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije”, te “Sedam navika uspješnih ljudi”, doživjele nekoliko izdanja i prodaju se već desetak i više godina, u nakladama od po pet do sedam tisuća. “Najbolje su se prodavale ”Sedam navika uspješnih ljudi“ i ”Emocionalna inteligencija“, dakle knjige koje se nisu nužno odnosile samo na poslovni razvoj, već i na osobni. Knjige vezane usko uz vođenje i upravljanje nisu se najbolje prodavale i njih smo kao biblioteku ukinuli”. Osim toga, iz Mozaika saznajemo i da je “Peta disciplina” bliža poslovnim menadžerima, dok su ostale dvije bliže menadžericama prije nego li menadžerima, ali i publici koju zanima osobni razvoj.

Self-help stranu liste drže i kategorija brzopoteznih, i to “Jednominutni menadžer: povećajte produktivnost, profit i osobni napredak” autorskog dvojca Kennetha Blancharda i Spencera Johnsona napisana još 1982. godine, te “Tko je maknuo moj sir?” psihologa Spencera Johnsona u kojoj sir predstavlja metaforu onoga što želite imati u životu, bio li to dobar posao, ljubavna veza, posjedovanje dobara, zdravlje ili duševni mir u sebi. Mišljenje je mnogih naših sugovornika da se od izdavaštva u Hrvatskoj ne može napraviti ozbiljan biznis, što je uostalom i dokazala kriza i nakladništva i izdavaštva, pogotovo velikih izdavača čije su naslovi iz potrošačke košarice prosječne hrvatske obitelji posljednjih godinu dana istisnule osnovne živežne namirnice. Poslovni menadžment kao tematika podrazumijeva naslove koji svoj put do publike pronalaze izvan estradno-političkog ključa koji ionako dominira medijskim tržištem, te se odluka izdavača da se poslovno izdavaštvo +šlepa’ uz beletristiku često drži i tržišno i marketinški opravdanom.

Neki od izdavača koji operiraju u usko profiliranom formatu su Binoza i Masmedia, od kojih je prva, kako neslužbeno doznajemo, smanjila aktivnosti uslijed problema neposlovne prirode. Naslovi “Od dobrog do izvrsnog: zašto su jedne tvrtke uspješne – a druge nisu”, autora Jima Collinsa, uz izdanja naslova Druckera, te “Stvoreno da traje: uspješne navike kompanija s vizijom” Collinsa i Porrasa, perjanice su Binoza Pressa, dok su “Što najbolji svjetski menadžeri rade drukčije?: kao prvo, odbacite sva pravila” Buckinghama i Coffmana, “Konkurentska prednost: postizanje i održavanje vrhunskog poslovanja” Michaela E. Portera, izdanja Masmedija. U izdanju Masmedije trebali bi doskora biti objavljeni i naslovi “Analiza vrijednosnih papira” skupine autora, koju se smatra Biblijom investicijske ekonomije, te knjiga godine po izboru banke Goldman-Sachs i Financial Timesa, “Lordovi financija”, investicijskog menadžera Liaquata Ahameda, dobitnika Pulitzerove nagrade za povijest iz 2010. godine. Bavi se tzv. islamskom ekonomijom, čija je specifika takva da se eventualni profit zbog strogih moralnih zakona vjere odmah mora preusmjeravati u pokrivanje socijale.

Lista je od većine naših sugovornika ocijenjena ograničenom, barem što se tiče završne godine, iako ne možemo osporiti da je jedna od posebnih obilježja Timeovog online-portala, pa tako i jednog mentaliteta podređenog očitovanju uspješnosti upravo formiranje takvih ljestvica izvrsnosti. Od hitova koji su obilježili naše tržište iz ovog ili onog razloga, još valja spomenuti “Gerilski marketing” Jaya Levinsona, koji je izvorno objavljen 1984. godine, ali je u izdanju objavljenom u nas 2008. godine, analizirao taktike filma “Projekt: Vještica iz Blaira”, dok je Carnegiejev klasik spomenut na početku teksta objavljen prije točno deset godina, odnosno tek prije deset godina.

Knjige nisu provedene u djelo
Među naslovima koji nisu dopali šaka našim izdavačima, opravdano je navesti da su čak dva naslova iz šezdesetih godina, dok je iz osamdesetih ukupno osam naslova, a objavljeno četiri. Među neobjavljenima dvojbeno je treba li danas nekome knjiga o Toyotinom sustavu proizvodnje iz 1988. Taiichi Ohnoa, ali bi “Out of the Crisis” Waltera Deminga iz 1982. godine, ipak možda trebalo konzultirati. Naime, iako bi naslov neupućenog nekog mogao navesti na kritiku reaganomije i predigru aktualnoj krizi neoliberalnog kapitalizma, knjiga uvodi pojam tzv. Total Quality Managementa. Zajedno sa spomenutim Ohnoom, Demingu se kao vizionaru suvremenog menadžmenta, naširoko pripisuje uvođenje sustavnog mjerenja kvalitete i poboljšanja tehnike u japansku proizvodnju 1960-ih godina. Ali, među komentarima ovoj listi može se pronaći i posve opravdano mišljenje da bi poslovni horizonti našeg globaliziranog svijeta izgledali sasvim drukčije da su ideje iz ovih naslova u njemu dosljedno prihvaćene i provedene u djelo.

Vid Jeraj

Domaći izbor

Budućnost menadžmenta izdanje je nakladničke kuće Mate

Carnegie je ovo djelo napisao davne 1936. godine

Najrecentniji naslov na ljestvici knjiga je Petera Druckera

Makroekonomija je doživjela peto izdanje