Svijet danas, više nego što je to do sada bio, obilježen je stalnim promjenama. Količina znanja povećava se u svim područjima, tehnologija je sve naprednija i sve što se do jučer smatralo sigurnim i stalnim danas izgleda drukčije. Države za koje smo bili sigurni da će dugo biti predvodnice razvoja to više nisu, dok neke druge, donedavno siromašne i zaostale, nezaustavljivo napreduju i preuzimaju vodeću poziciju. Isto je i s velikim korporacijama: mnoge, koje su dugo vladale svjetskim tržištima, urušile su se zbog nedovoljno brze reakcije na promjene, dok one, tek nastale, suvereno vladaju svijetom. Sve se to odražava i na Hrvatsku pred kojom se, osim stalne potrebe praćenja brzog tempa promjena na globalnoj razini, nalaze i veliki izazovi unutrašnjeg uređenja.

Promjene i očekivanja
Koliko su oba prethodno navedena problema velika i koliko im je potrebno ozbiljno pristupiti može se vidjeti i na primjeru ovogodišnje turističke sezone. Čini se da su turistički djelatnici očekivali više gostiju s tržišta koja su nam donedavno bila jako naklonjena, no dogodio se podbačaj. Ti su gosti svoj odmor očigledno odlučili provesti negdje drugdje i/ili na neki drugi način. Upravo u tome leži problem sa stalnim promjenama koje nas okružuju Više ništa ne možemo uzimati zdravo za gotovo, nego se za svakoga gosta, za svako tržište, ne samo svake godine nego svaki dan, trebamo boriti. Međutim, mi smo mala zemlja i imamo vrlo ograničena sredstva na raspolaganju, što znači da koliko god mi uložili u marketing, većina konkurentnih tržišta može uložiti daleko više. Ipak, to nam ne može niti smije biti isprika. Umjesto da težimo biti isti s njima, što je borba Davida i Golijata unaprijed osuđena na neuspjeh, ono čemu trebamo težiti je – biti drukčiji. Dakle, ne smijemo kopirati, nego trebamo inovirati. Trebamo pronaći (ili osmisliti) nešto u čemu smo bolji, drukčiji, nenadmašni i na tome temeljiti svoju priču o uspjehu. Naravno da to nije ni lako niti jednostavno jer zahtijeva od nas da se mijenjamo i kao pojedinci i kao društvo. Međutim, ako se nalazimo u pećini i jedini nam je spas izlaz na vrhu do kojeg se trebamo naporno penjati petsto metara, vjerujem da bi svatko od nas uložio i zadnji atom energije kako bi razvio mišiće i oslobodio se. Premda se mnogima naša sadašnja situacija ne čini tako dramatičnom, to je samo zato što je ljudima kratkoročno lakše zatvoriti oči i zavaravati se da je sve u redu te da je riječ samo o trenutačnoj krizi koja će se riješiti sama od sebe, bez ulaganja većih napora. Ipak, ma koliko se u početku zastrašujuće činilo, mudrije je odmah realno sagledati situaciju i napraviti plan akcije jer što se prije počnemo penjati, prije ćemo stići na vrh. U suprotnom ćemo i dalje stajati na dnu pećine i opravdavati svoju pasivnost nemogućnošću da se natječemo s drugim penjačima koji imaju bolju opremu, našim lošim tenisicama, nedostatkom svjetla, vlagom, temperaturom zraka ili slično. Uvjeti će uvijek biti barem jednako tako loši, ako ne i gori (jer su se drugi već krenuli penjati, što nas može samo još više obeshrabriti).

Svijetli primjeri
Najbrže bi nas dovelo na vrh kad bi se, umjesto kopiranja penjačke opreme drugih, usredotočili na osmišljavanje drugog načina uspinjanja kao npr. prikladne letjelice. Srećom, među nama ima upravo onih koji nam svojim svijetlim primjerom mogu pomoći u pristupu izgradnji letjelice do vrha. Jedan od njih je Miroslav Radman, koji ekipu u MediLsu potiče da bude drukčija, da istražuje nešto uistinu novo, izazovno, što stvarno može promijeniti svijet. Tako su i došli do uzbuđujućih otkrića koja su uzdrmala svjetsku znanstvenu javnost, kao npr. spolni život bakterija, začuđujuće uskrsnuće iz mrtvih jedne bakterije i slično. Isto je i s dr. Ivanom Đikićem i mnogim drugim našim znanstvenicima. Kao primjer izrazito uspješne inovativne tvrtke navodim osječku tvrtku Werkos, koju je osnovao i vodi Petar Velicki, koji je 2007. nagrađen Crominom titulom “Menadžer godine”. Tvrtka se bavi pronalaženjem inovativnih rješenja u graditeljstvu, uočavaju probleme i pronalaze efikasna rješenja za njih. Tako su, primjerice, osmislili sustav za zaštitu od buke uz autoceste, sustave za rano uočavanje i sprečavanje poledice i slično. Patent “Vodena barijera” nagrađivan je na međunarodnim sajmovima (London, Pittsburg, Moskva), a “Sustav za zaštitu od zasljepljivanja automobilskim svjetlima” ne samo da je nagrađivan, nego i uspješno implementiran u Mađarskoj.

* autorica je magistrica psihologije, vlasnica i direktorica poduzeća za poslovno savjetovanje Ramiro (www. ramiro.hr)