Bruno Kovačević, glavni urednik HTV-ova programa, za Poslovni dnevnik progovara o planovima koje misli ostvariti za svoga četverogodišnjeg mandata. Najavljuje da je na Prisavlju odzvonilo neradnicima, objašnjava kakvim programom misli povesti HRT u borbu za gledatelje u kojoj mu je najveća konkurencija Nova TV, te govori o regionalnoj nagradi “Brand leader award 2012” koju je HRT nedavno primio.

Trenutno se raspravlja o izmjenama Zakona o HRT-u i prijedlogu da Sabor bira vodeće ljude javne televizije. Neki kažu da bi to moglo značiti da će HTV postati ‘partijska’ televizija…
Stalno govorim isto, ja sam zadužen za program i bavim se isključivo programom. A zakoni, tko što piše, kako će izgledati, ne bavim se time. Za poslovanje je zadužena Uprava, urednik za program.

Ne možete mi reći da Vas u posljednjih nekoliko mjeseci nitko nije nazvao s nekakvom intervencijom…
Ne mogu reći da me netko iz politike zvao. Znam neke političare, ali preko svijeta sporta. Nemam taj “link” s njima da bi se oni meni javljali ili da bih ja njih zvao. I zbog toga mi je lakše raditi. Uopće mi nije ni najmanji problem odbiti bilo kakav eventualni pritisak koji nema profesionalni predznak kada bi mi se netko i javio.

Kao što Vas je Milan Kujundžić tražio da mu objasnite zašto su Karamarko i Kosor pozvani kao gosti u ‘Nedjeljom u 2’, a on nije?
Od kandidata HDZ-a u emisiji ‘Nedjeljom u 2’ bio je samo Milošević. Pravo je urednika Aleksandra Stankovića da u goste zove osobe koje su mu interesantne za emisiju. U to se ne uplićem niti ću se ikada uplitati. Kujundžić je jednostavno u tom trenutku kampanje želio više medijske pozornosti, a mi smo profesionalci.

Netom nakon dolaska na sadašnju dužnost izjavili ste da Dnevnik HRT-a izgleda kao ‘podgrijana juhica’…
To sam rekao u smislu da je to treća po redu središnja informativna emisija. To vam je kao da treći put iste večeri gledate isti film. Svi znaju tko je ubojica već na početku. I zato su potrebne promjene. Radimo na boljim prilozima, na zanatski boljim reportažama, na boljoj dramaturgiji, boljem studiju, prepoznatljivosti reportera – da ljudi, kada se novinari javljaju s terena, znaju koga očekivati na koju temu; da postoji mentor koji sudjeluje u pripremi priloga. Kada sadržajno budemo na najvišem nivou onda ćemo razmišljati o promjeni termina.

Ne bi li se sve to o čemu govorite trebalo već podrazumijevati na jednoj javnoj televiziji?
Ja odgovaram za razdoblje od 24. 11. 2011., od kada sam na ovoj funkciji. A zašto se to nije radilo prije, ne znam.

Denis Latin će raditi na redizajnu Dnevnika. Njegova je emisija ukinuta prije godinu i pol i od tada je zaposlen na funkciji komentatora u Informativnom programu. Znate li što je konkretno radio?
Denis Latin nije radio više od godinu dana konkretne stvari. I nije jedini, u sličnoj je situaciji bilo još nekoliko novinara. Ja sam ih sve pozvao, sa svima sam razgovarao. Nakon što sam zakrpao rupe prva dva mjeseca, počeo sam raditi na novim projektima. Latina sam pozvao , a razgovarao sam s njim u životu dva puta prije toga. Mislim da je sposoban čovjek i želio bih da radi na nekim projektima. Trenutno radi na izradi novog Dnevnika. Nikoli Kristiću sam primjerice dao zadatak da na noge postavi novu unutarnje političku emisiju. Zaista nemam negativan stav prema nijednom čovjeku koji radi na HRT-u. Oni koji hoće i znaju raditi, dok sam ja urednik, radit će i bit će nagrađeni. Oni koji ne žele raditi , nisu u mom fokusu, ne mogu biti u prvom timu. Kad sam došao na mjesto glavnog urednika HTV-a, 31 posto ljudi, urednika i novinara, radilo je na televiziji manje od sto sati mjesečno. Danas ih je 14 posto. Mislim da će ih do sredine rujna biti ispod pet posto. Nažalost, činjenica je i da ima 20-tak ljudi koji dosta dugo nisu radili ništa. No, najveći broj zaposlenika vrlo profesionalno i vrijedno radi svoj posao. Ja to jako dobro znam iz osobnog iskustva s najvećih projekata u posljednjih 15 godina.

Na HRT-u su neki običavali imati i po dva mjeseca godišnjeg odmora u komadu…
Neki su ljudi kojima bi emisije završavale 15. lipnja imali odmor čak i do 17. rujna. Od ovog ljeta više neće biti tako. Oni koji nemaju emisije tijekom ljeta radit će na drugim emisijama. Dakle, godišnji odmor može trajati 14 ili 21 dan, ali ne tri mjeseca.

Promjene

Jesenski program
S “Volim Hrvatsku”, šou kvizom koji će voditi Mirko Fodor, ići ćemo subotom navečer. Kasnije na jesen kreće “Ples sa zvijezdama”. Nedjeljom ćemo imati kviz i jake dramske serije. Show “Pjevaj moju pjesmu” stavljamo petkom u prime time. Kupili smo najjače hrvatske filmove, imamo Đelu Hađiselimovića s jakim dokumentarcima, te emisije unutarnje i vanjske politike u prime timeu.

Nagrada

HRT je dobio nagradu za najbolji medijski brend u regiji jugoistočne Europe?
Dobila ju je u konkurenciji od 100 medijskih kuća od kojih 40-ak televizija. U obrazloženju stoji da je to nagrada za pomake nabolje u televizijskom poslu, za brend koji je stvoren u Hrvatskoj i koga rado gledaju i slušaju ljudi iz bivše Jugoslavije, iako je zanimljivo da u žiriju nije bio nitko iz ex Jugoslavije nego ljudi iz Grčke, Rumunjske, Bugarske i Cipra.

Na koje se razdoblje odnosi nagrada?
Na 2012. godinu. Iako je podsjećam još 2009. Europski brand institut procijenio da je HRT najvrjedniji hrvatski brand.

S obzirom na to, biste li nagradu pripisali svom radu?
Ne apsolutno, toliko nerealan nisam. Ja sam samo malo uštimao orkestar vrhunskih svirača. Radimo puno a prema rezultatima gledanosti usudim se reći i dobro. U studenom prošle godine je HRT među javnim televizijama Europe bio na 13. mjestu. Trenutačno smo na 8. a nadamo se da bismo se u vrlo kratkom roku mogli naći u samom vrhu. Borimo se da budemo među prvih pet najgledanijih javnih televizija Europe.

Gledanost nam nije primarna, ali je bitna

Od Nove Godine smo, od ukupno dvadeset i jednog vikenda, 19 vikenda bili najgledaniji. Nakon devet godina drastičnog pada gledanosti zaustavili smo pad i polako se penjemo. Tijekom tjedna gledaniji smo 2/3 dana. U onoj posljednjoj trećini, u prime time-u, pobjedu odnose uglavnom sapunice – domaće I turske. Moram napomenuti i da raspolažemo s 30 posto manjim budžetom u odnosu na prije sedam godina. I na svjetskim je televizijama praksa da ne možete cijeli tjedan, svih sedam dana, napadati konkurenciju. Mi smo odlučili da zasad napadamo petkom, subotom i nedjeljom, a kasnije ćemo uzeti još i ponedjeljak te još jedan dan. Treba također uzeti u obzir da javnoj televiziji gledanost nije primarna, ali nam je bitna. S druge strane, budite svjesni da mi po zakonu moramo imati pet sati i 22 minute domaćeg programa na Prvom i Drugom programu između 16 i 22 sata. Isto tako treba napomenuti da zbog smanjene minutaže oglasa po satu s devet na četiri minute HRT ima puno manje prihode. To je velika praznina koja se osjeti svugdje pa i u programu. Komercijalne televizije ne emitiraju školski program, religiju, kulturu, dječje emisije, emisije za manjine, duge saborske sjednice… To je sve skupo, a nažalost manje gledano od komercijalnih sadržaja. I baš zato je povećanje gledanosti odličan podatak, a time je silno važna i uloga HRT-a u drušvu.