Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, na popisu stanovništva 2011. kao novinari su se izjasnile 4923 osobe.

Također, u prosincu 2013. objavljeno je da HND ima 2722 članova, odnosno da okuplja nešto više od polovice osoba koje sebe smatraju novinarima. "Objavljivanjem tih podataka nastoji se zataškati nestanak neovisnog autorskog novinarstva u Hrvatskoj", tvrdi slobodni novinar Ivica Grčar, stručnjak za autorska prava.  "Uzme li se kao kriterij da je netko profesionalni novinar to da je u protekloj godini objavio najmanje 30 autorskih novinarskih priloga i od novinarstva kao glavne djelatnosti u istom razdoblju ostvario porezno registrirane honorare kao glavni prihod, ispada da se profesionalno novinarstvom u Hrvatskoj bavi manje od stotinjak osoba", navodi Grčar u svojoj analizi objavljenoj i na portalu Autograf.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO)  12. kolovoza 2014. je ukupno bilo 2054 osiguranika za koje su poslodavci uplaćivali mirovinsko osiguranje kao za novinare. Međutim, nekritičkim preuzimanjem tih podataka ne bi se dobio pouzdani broj osoba koje se stvarno bave novinarstvom u javnim medijima, navodi Grčar."Poslodavci nerijetko uplaćuju doprinose kao za novinare i za svoje zaposlenike, koji su po formalnom obrazovanju u većini 'diplomirani novinari' a rade na raznim nenovinarskim poslovima u marketingu ili odnosima s javnošću. No, kad se od broja poslodavaca  odbiju oni koji ne izdaju javne medije, a uplaćuju doprinose za svoje marketinške i PR službenike kao za novinare, ispada da na temelju ugovora o radu u medijima uglavnom rutinske neautorske novinarske poslove stvarno obavlja svega oko 1300 osoba", navodi se u analizi.

Tom broju treba pribrojiti i 166 freelancera koji sami za sebe uplaćuju doprinose, a prijavljeni su na temelju potvrde HND-a, te još 66 tzv. 'šukerovaca' koji su paralelno registrirani u HZMO kao slobodni novinari na temelju potvrda Porezne uprave i mimo statutarnih kriterija HND-a. "Ovu procjenu potvrđuju i pokazatelji HND-a od 18. prosinca 2013., kad je bilo evidentirano 1288 stalno zaposlenih redovnih članova. Slobodnih novinara redovnih članova bilo je tada 605- očito u međuvremenu njih 373 više nije moglo iz svojih honorara  uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje. Valja podsjetiti da ima tridesetak aktivnih novinara koji nisu članovi HND-a pa se tako podudaraju procjene o 1300 osoba koje obavljaju razne novinarske poslove na osnovi ugovora o radu i oko 232 osoba koje same uplaćuju doprinose kao da su novinari", navodi se u analizi.

Prije razmatranja pitanja koga se može smatrati novinarom, a koga samozvancem, Grčar upozorava na činjenicu da su u Hrvatskoj vrijedila četiri osnovna medijska zakona, te da "ni u jednom od njih nije bilo pobliže određeno zanimanje novinar".Da bi se nekoga smatralo profesionalnim novinarom, osoba mora, uz profesionalne kriterije, imati novinarsko iskustvo, odnosno redovito objavljivati autorske priloge najmanje godinu dana i u tom razdoblju ostvarivati porezno registrirane prihode od novinarstva kao glavne djelatnosti. "Primjenom tih kriterija jasno je da nema oko 5000 novinara, ali i da više od 1500 članova HND-a  ne isporučuje autorske novinarske priloge.

Više od 95 posto zaposlenih u javnim medijima potpisalo je ugovore o radu kojima su se lišili autorskih novinarskih prava, prenijevši ih na svoje poslodavce. Zbog lišavanja autorskih prava tako velikog broja novinara koji rade na temelju ugovora o radu stvorena je, pravomoćnom presudom Visokog trgovačkog suda, sudska praksa primjene cenzure", napominje Grčar. Srž te presude je da su se zaposleni novinari HTV-ove emisije Latinica ugovorima o radu lišili autorskih prava prenijevši ih na poslodavca, koji kao nositelj prava korištenja autorskih novinarskih djela ima pravo zabraniti objavljivanje snimljene Latinice na temu 'Zločini privatizacije ne zastarijevaju'. Emisija stoga nije mogla biti prikazana niti na okruglom stolu HND-a pod nazivom 'HRT cenzurirano'. "Pitanje je mogu li se novinarima smatrati osobe koje po nalogu poslodavca umjesto izvještavanja s mjesta događaja sjede u redakcijama i s računala prerađuju (nerijetko i prepisuju) pretežno marketinške sadržaje i objavljena politička i komercijalna PR-priopćenja. Mišljenja smo da ne mogu i zbog toga tvrdimo da se profesionalno autorskim novinarstvom u Hrvatskoj ne bavi više od možda stotinjak istinskih novinara", zaključuje Grčar. 

U EU jača zaštita autorskih prava

"HND mora poticati slobodno novinarstvo" 

Hrvatsko novinarsko društvo mora se suočiti s problemima lišavanja novinara autorskih prava, borbom protiv cenzuriranja novinara, poticanjem autorskog i neovisnog slobodnog novinarstva, te zastupanjem interesa i svih novinara izvan redovnog radnog odnosa. Suprotno uspavanosti u HND-u, u Europi sve više jačaju zaštita novinarskih autorskih prava. Europska federacija novinara (EFJ) radi na izradi prijedloga autorskih pravila. Predlaže se nova legislativa EU-a (ne samo za novinare) zabranom tjeranja autora da zbog potpisivanja ugovora o radu odustaju od autorskih prava, tj. da sva prava prenose na naručitelje, navodi Grčar u svojoj analizi.