Oglašavanje investicijskih fondova u Hrvatskoj u preoteklih nekoliko godina iznosi oko 10 budžeta s kojima se oglašavaju banke, ali ne treba smetnuti s uma činjenicu da je oglašavanje fondova često integralni dio bankarske ponude, odnosno zajedničkih “korporativnih” oglasnih kampanja, rekao je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje Slaven Fischer.

“Dok je ulaganje u oglašavanje cijele financijske kategorije u prvih pet mjeseci 2008. naraslo za 17 posto, istodobno su investicije u oglašavanje fondova pale više od 15 posto. Ili kako to kažu financijski znalci, 2008. je već sad godina za zaborav, osim za ozbiljne igrače na duge staze. Naravno da se to odražava i u svim marketinškim aktivnostima, a posebno oglašavanju”, ističe Fischer. Sve važniji kanal u gradnji brenda postao je usmeni prijenos informacije (Word of mouth), a posebice kod financijskih tržišnih marki, ali to ne znači da su uobičajeni modeli uključujući i oglašavanje izgubili na značenju. “Sve je važnija konzistentnost poruke kroza sve kanale komunikacije, od novinarskog priloga do komercijalne poruke”, zaključuje Fischer. U Hrvatskoj postoji više od 80 investicijskih fondova, a moglo bi se reći da ih je svaki dan sve više. Naime, samo prošli tjedan osnovana su tri otvorena investicijska fonda, od čega su dva otvorena fonda s privatnom ponudom i jedan s javnom ponudom. “Smatramo da su usmeni prijenos i preporuke od zadovoljnih klijenata jako dobri i korisni pri promidžbi naših proizvoda, ali se ne oslanjamo samo na to, nego osmišljavamo i različite marketinške strategije”, poručuju u ST Investu i dodaju kako investicijske fondove reklamiraju tako da ističu sve njihove prednosti, ali u reklami navode i potencijalni rizik. “Sve informacije koje sadrže reklame su istinite i provjerene od Hanfe kako bi se spriječile eventualne zloporabe. Najviše se reklamiramo putem tiska, weba, outdoora, lokalnih TV postaja, radija, ali i putem naših prodajnih posrednika diljem Hrvatske”, ističu u ST Investu. No “najveći problem je što ponekad ne možemo reagirati dovoljno brzo jer moramo čekati odobrenje Hanfe za svaku reklamu”, zaključuju u ST Investu. Tržište kapitala je vrlo specifičan segment svjetske ekonomije, kao i ekonomije svake države i kao takav podliježe posebnim pravilima, pogotovo u marketingu.

Naime, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) propisala je posebne pravilnike koji reguliraju promidžbu investicijskih i mirovinskih fondova koji imaju točno određene smjernice kako i na koji način se smiju reklamirati u javnosti. Naime, investicijski fondovi moraju prije reklamiranja od Hanfe tražiti suglasnost za promidžbene informacije, koja se izdaje u roku od 15 dana, a ako prijedlog sadrži određene nedostatke, fond u roku od 15 dana mora ispraviti pogrešku i opet tražiti suglasnost koju dobije u idućih 15 dana. Promidžbene informacije investicijskih fondova moraju “sadržavati izračun i podatke iz kojih se može potpuno i nedvojbeno utvrditi točnost i istinitost takvih informacija”, pri čemu mora biti naglašeno da “prinosi iz prošlosti imaju samo informativni karakter i ne predstavljaju mogućnost ili projekciju mogućeg prinosa u budućnosti”. Nadalje, “prinos za razdoblje kraće od jedne godine ne smije biti prikazan na godišnjoj razini, osim kod novčanih fondova”, a “prinos fonda treba uvijek sadržavati točno navedeno razdoblje na koje se odnosi”. Zaključno, promidžbena informacija investicijskih fondova mora “sadržavati podatke o stupnju rizika ulaganja u fond, a prikazani prinos ne smije biti zasnovan na predviđanjima”. Godine 2007., godina izrazitog rasta vrijednosti fondova, u oglašavanje investicijskih fondova investirano je tri puta više nego u mirovinske fondove, a prva polovica 2008. pokazuje suprotan rezultat – investicijski fondovi “šute”, a mirovinski se oglašavaju, kaže Fischer. “Konkretno govoreći, u 2007. godini ukupni budžeti za reklamiranje mirovinskih fondova bili su gotovo milijun eura, dok je u razdoblju prvih šest mjeseci ove godine investirano 480.000 eura”, zaključuje Fischer.