John Kenneth Galbraith rođen je 1908. godine, a preminuo je 30. travnja ove godine. Bio je jedan od vrlo kontroverznih američkih ekonomista koji su na svoj način obilježili proteklo stoljeće. John Galbraith bio je američki veleposlanik, a radio je kao predavač na uglednom Harvardu te kao savjetnik mnogim političarima. Jedan je od najčitanijih autora svih vremena koji su pisali o ekonomiji, a njegov je utjecaj na šire mase bio znatan. Osim njegove možda najpoznatije, iznimno zapažene i utjecajne knjige Društvo obilja, autor je brojnih članaka i knjiga. Posebno područje njegova stručnog interesa uvijek je bila tema siromaštva, i to u najširem smislu. Nastojao je promijeniti prevladavajući način razmišljanja prvenstveno unutar SAD-a, ukazujući na utjecaj moći u modernom svijetu, objašnjavajući kako planovi golemih korporacija mijenjaju i istiskuju tržišne mehanizme isključivo radi ostvarenja što veće dobiti, ne poštujući pritom etička načela.
Društvo obilja prijelomna je knjiga ne samo u sklopu Galbraithove bibliografije nego i u širem rasponu čitave američke, ali ne samo američke, ekonomske politike. To mu je izdanje donijelo priznanje i ugled, kako među stručnom tako i među laičkom publikom. Iako teza koju on u toj knjizi žestoko zastupa i nije sasvim nova, Galbraith joj je, da tako kažemo, dao nove argumente, a time i novu snagu. Riječ je prije svega o argumentiranom napadu na mit o “potrošačkom suverenitetu” koji, u vrijeme prvobitnog izlaska knjige, ali i danas (ako ne još i više), ide protiv kamena temeljaca prevladavajuće i općeprihvaćene ekonomije, a na mnoge načine i protiv kulturalne hegemonije američkog načina života. Ne samo da je ova knjižica u svjetsku ekonomiju trajno uvela nove pojmove, ali i nove koncepte i načine razmišljanja nego je njezin autor svojom jasnoćom, uvjerljivošću, ali i za njega karakterističnim smislom za humor iz temelja promijenio način razmišljanja, pa čak i smjer određenog dijela liberalnih ekonomista (a taj izraz ovdje sa sobom ne nosi nužno samo negativne konotacije). Galbraith je odavno i vrlo rano uočio klasnu borbu koja se svijetu tek počela nametati nakon razdoblja hladnoga rata. Vidio je sve veće razlike između onih najbogatijih i onih najsiromašnijih, a dobro je predvidio da će se te razlike samo povećavati.
Ono na što je on ukazivao jest činjenica da se to ne događa samo od sebe, nego da oni najbogatiji upravo i rade na tome, jasno radi svoje vlastite koristi. Iako su ga kritizirali mnogi, i to s različitih dijelova društveno-ekonomskog spektra, njegov rad i danas utječe, a zasigurno će i utjecati na mnoge ljude i pokrete.