U Zagrebu se u četvrtak i petak održava konferencija Kulturne i kreativne industrije – pokretači gospodarstva. O toj konferenciji, ali i o nedavno potpisanim ugovorima s Youtubeom i Google play musicom, razgovarali smo s Nenadom Marčecom, glavnim direktorom ZAMP-a.

Uz ministarstvo kulture, supokrovitelj manifestacije je i ministarstvo gospodarstva. Znači li to da je vlada uvidjela ekonomski potencijal sektora?

Obzirom na krizu, htjeli smo upozoriti da su kulturna i kreativna industrija pokretači razvoja gospodarstva i razvoja, odnosno da su to i ekonomske, a ne samo kulturne komponente. Bit konferencije je skrenuti pažnju političarima da postoje neke zapostavljene gospodarske vrijednosti. Kulturna i kreativna industrija i u vrijeme ekonomskog pada zapošljava nove ljude, i to mahom mlade. To je industrija budućnosti, grana u koju spadaju glazba, film, knjiga, slikarstvo, arhitektura, dizajn…

Hrvatskoj nisu lako dostupne velike investicije o kojima sanjamo, a s malo kreativnosti i s malom investicijom u kist ili papir i olovku iz glave kreativca dobijete proizvod koji ima svoju dodatnu, kreativnu vrijednost. Takve rezultate na žalost nitko ne prati pa onda postajete smetnja- kažu da smo teret gospodarstvu, a ne primjećuje se da smo mi njegov dio. Ne vide nas na gospodarskoj mapi, iako smo jači od mnogih industrija koje su prepoznatljive u Hrvatskoj. Za desetak dana ćemo objaviti opširnu europsku studiju o kulturnoj i kreativnoj  industriji, koja će pokazati da je ta industrija jača i od autoindustrije i od telekoma. A za nekoliko mjeseci trebala bi biti gotova takva studija o Hrvatskoj.

ZAMP je potpisao ugovore o dolasku servisa Google play music i Youtubea u RH. Koliko će zaraditi domaći glazbenici?

Tek u zadnje smo vrijeme sklopili ugovore sa Youtubeom, Google play musicom a prije toga i se Deeserom, tako da još uvijek nemamo obračune. Međutim, po tuđim primjerima znamo da i na najrazvijenijim tržištima, gdje je stopa piratiranja najmanja, autori i izvođači zarađuju mrvice i nisu zadovoljni načinom podjelom online kolača. Članovi ZAMP-a tek će dva ili tri posto onog prihoda koje inače ostvaruju preko nas sada dobivati od onlinea. Pozdravljamo te platforme i servise, no zasad se od toga ne može živjeti pa čak i da imate milijune klikova.

Čeka nas strašno velik posao obrade tehničkih podataka, dolaze vam milijuni redaka izvještaja što je sve strimano putem Deeser servisa, stiže novac i potrebne su nebrojene transakcije da bi to obradili. Nismo još ni sami do kraja svjesni kakav nas posao čeka i koliko će nas to koštati. Možda ćemo se oko te obrade podataka morati regionalno udružiti da smanjimo troškove. Inače, ZAMP je o dolasku spomenutih servisa pregovarao u ime sedam zemalja regije.

Problem je što cijene koje ti servisi postižu moraju biti vrlo niske, kako bi konkurirali ilegalnom tržištu i besplatnom dijeljenju. Ovdje kupac ima benefit što mu je sve na jednom mjestu, ima mogućnost slaganja play liste… Omot je ljepši  ali sadržaj je isti. Zato niti jedan takav servis ne radi u plusu. Tako će biti dok se ne pojavi politička volja i riješi problem piratstva, kreativci stalno pritišću Europsku komisiju.

Promjene na hrvatskom  Youtubeu već su vidljive – pojavile su se reklame?

Da, iako one  nisu osobito nametljive. Ima ih nekoliko vrsta. Kod velikih možete nakon par sekunda napraviti skip i preskočiti ih, one manje su u donjem dijelu ekrana i toliko ne ometaju gledanje videa, a pojavljuju se i još manje nametljive reklame koje uopće nisu u video spotu nego su sa strane. Samom Youtubeu je u interesu da ne razvije takav sustav reklamiranja koji bi odvrati od korištenja servisa.

Koliko košta korištenje servisa Goople play music?

Moguća je i pretplata i pojedinačna kupnja. Ja sam probno preko tog servisa ovih dana kupio jednu domaću pjesmu i platio 2,34 kune. Tu snimku možete skinuti i slušati offline u vašem mobitelu, odjednom vam je svaki novi album dostupan. Međutim kad prestanete biti pretplatnik i downlodane  pjesme vam nestanu.  Cijene pristupa tom streaming servisu su toliko niske da autorima na kraju ostaju mrvice.

Hrvatska je jedina država EU u kojoj iTunes nije prisutan, hoćete li sklopiti  i taj ugovor?

Teško da ćemo potpisivati taj ugovor. U Sloveniji iTunes imaj 200 korisnika, ne isplati im se investirati u lokalizaciju proizvoda i marketing na ovako malim tržištima. Čim se malo pomaknete u ovaj dio Europe oni vrlo slabo posluju. Hrvatska je kasno ušla u EU ,kad je taj poslovni model već počeo kliziti. Pisali smo im puno puta ali oni nisu pokazali interes. U međuvremenu su promijenili politiku, kupili su streaming u SAD-u i sada pretpostavljam da spremaju prezentaciju nekog svog streaming modela umreženog s mobitelima. U cijeloj našoj regiji komadna prodaja pjesama, kod koje vi stječete pravo trajno raspolagati s tom pjesmom, nije se razvila i nikad neće. Vrijeme downloada, prodaje jedne pjesme je na umiranju. Mi smo jednostavno preskočili ta eru i doći ćemo u eru streaming servisa. U tom poslovnom modelu su servisi kao Deeser i Spotify, gdje za mjesečnu pretplatu dobijete pristup cijelom svjetskom glazbenom repertoaru.

Legalizacija

Youtube je tek sada,  nakon ugovora sa  ZAMP-om, postao legalan  u Hrvatskoj?

Dosad su njegovi korisnici uživali i dostupnosti, a telekom operateri su živjeli od prodaje megabajta, što je kod streaiminga jako važna stvar. U cijelom tom lancu jedini koji ništa nikada nje dobio je autor glazbenik. To je zbilja bilo naopako, a sada je riješeno sklapanjem ugovora sa Youtubeom. Oni sada pokreću- kako ju sami zovu- monetizaciju svih tih sadržaja, uz koje će se pojavljivati reklame, a od toga će nešto dobiti i autori.