Leksikon

Naslovnica Leksikon

kompenzacija

Kompenzacija (engl. compensation, set off, njem. Kompensation, Aufrechnung) ili prijeboj, prestanak obveze obračunavanja protutražbine s tražbinom.

Dužnikova će obveza prestati prijebojem samo ako je dužnikova protutražbina po visini jednaka vjerovnikovoj tražbini. Ako su međusobne tražbine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja, dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati, a dužnik podmiriti.

Do prijeboja može doći na osnovi ugovora, na osnovi zakona ili po samom zakonu (ex lege). U skladu s tim osnovama, razlikuju se sporazumni prijeboj, jednostrani prijeboj i prijeboj po samom zakonu.

Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj zasniva se na sporazumu ugovornih strana da svoje međusobne tražbine prebiju, odnosno kompenziraju. Još se naziva i ugovornim prijebojem ili ugovornom kompenzacijom.

Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon što su ispunjene zakonom predviđene pretpostavke. Te su pretpostavke uzajamnost, dospjelost, istovrsnost i utuživost tražbine. Prijeboj po samom zakonu (ex lege) nastupa izravno po samom zakonu, a volja stranaka je irelevantna. Naše ga pravo ne poznaje.

Tražbine koje potječu iz određenih u našem zakonodavstvu taksativno navedenih obveznopravnih odnosa ne mogu prestati prijebojem. To su:

1. tražbine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno izvršiti, kao npr. socijalne pomoći, stipendije, naknade zbog tjelesnog oštećenja i dr.;

2. tražbine nastale namjernim uzrokovanjem štete;

3. tražbine stvari ili vrijednosti stvari koje su dužniku dane na čuvanje ili posudbu ili ih je dužnik bespravno oduzeo, odnosno zadržao;

4. tražbine naknade štete, nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti i tražbine na osnovi zakonske obveze uzdržavanja. Motiv za isključenje prijeboja kod navedenih slučajeva nalazi se u zaštiti materijalne egzistencije vjerovnika i onemogućavanja nedopuštenih ponašanja dužnika.


Kompenzacija (engl. compensation, njem. Abfirung, Kompensation), 1. izravnavanje međusobnih potraživanja. U ekonomiji se javlja kao robna kompenzacija, kompenzacija potraživanja, kompenzacija cijena, kompenzacija za uvoz. Robne kompenzacije označavaju nabavke robe za robu. Naime, za nabavljenu se robu umjesto plaćanja isporučuje neka druga roba. To je najrestriktivniji i najprimitivniji oblik razmjene.

Kompenzacija potraživanja je oblik bezgotovinskog plaćanja. Ovom se kompenzacijom prebijaju međusobne obveze i potraživanja. Multilateralne kompenzacije obuhvaćaju velik broj vjerovnika i dužnika, a cilj im je povećanje likvidnosti. Kompenzacije za cijene predstavljaju novčanu naknadu za cijene pod društvenom kontrolom koje država daje proizvođačima kako bi im pokrila troškove proizvodnje. Identično je i kod kompenzacija za uvoz. Veće uvozne nabavne cijene nego što su dopuštene na domaćem tržištu država uvoznicima kompenzira.

2. Kompenzacijski poslovi se javljaju u poslovnoj praksi u nekoliko oblika:

a) paralelni poslovi (povezivanje uvoza s izvozom) u kojima se terete devizne i retencijske kvote ili uz normalno plaćanje uvoza i vezani na plasman proizvoda u izvozu;

b) posebni kompenzacijski poslovi se javljaju u situaciji povećanog prava uvoznika na uvoz iako ne raspolaže vlastitim deviznim sredstvima iz retencijske ili globalne kvote:

c) globalni kompenzacijski poslovi (barter poslovi) jesu poslovi u kojima sudjeluje veći broj uvoznika i izvoznika sa širom listom uvoza i izvoza.