Točka preokreta: Vraćaju se Norvežani, u zadnji čas je spriječen i crni scenarij

Foto: Duško Jaramaz / Pixsell Foto: Duško Jaramaz / Pixsell

Cilj je dovođenje 120-metarskih brodova u remont, ali i suradnja s vojskom.

Slovenska grupacija Iskra iz Ljubljane s 91 milijun eura ukupnog prihoda u 2018., od čega 70% iz izvoza u EU te s EBITDA od 11,7 mil. eura i blizu 6 milijuna eura neto dobiti, širi svoje poslovanju u Hrvatsku, uz nove planove koji su još u sferi poslovne tajne. Naime, u sklopu poslovne ekspanzije doznajemo da je zainteresirana primjerice i za nekoliko tvrtki iz njezine branše čije se preuzimanje još razmatra, kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji. Ipak, novu poslovnu godinu započinje s preuzimanjem manjeg hrvatskog posrnulog brodogradilišta koje je do stečaja poslovalo u vlasništvu svog osnivača šibenskog poduzetnika Gorana Prgina. Slovenci kao njegovi kupci očekuju dobit u Šibeniku od milijun eura koju će prema izjavama koje smo dobili uložiti u daljnji razvoj škvera, što je značajka njihova poslovanja u Sloveniji, jer tvrtka ima 14 milijuna eura zadržane dobiti te vlasnicima ne isplaćuje dividendu, već ulaže.

Vijest, pak, da je Iskra iskoračila u brodograđevnu djelatnost za što se i jako dobro pripremila te preko svoje nove hrvatske tvrtke Iskra brodogradilište 1, po cijeni nešto nižoj od 5 milijuna eura, kao dobru poslovnu priliku preuzela brodogradilište NCP u Šibeniku u sklopu njegovog stečajnog postupka, i to kroz otkup razlučnih prava od vjerovnika SPV za sanaciju, za šibenskog dužnika znači - spas. Ujedno je to i točka prekretnice, jer je izlaz iz prijeteće likvidacije, a novi smjer je razvoj. Širenje će omogućiti, kako iz Iskre najavljuju, nova ulaganja - ukupno se može raditi o oko 15-ak milijuna eura investicija, a već i sama priprema ovog preuzimanja, započeta prije nekoliko mjeseci, djelovala je poticajno na poslovne partnere škvera.

 

91milijun

eura prihoda u 2018. i blizu 6 mil. eura neto dobiti Iskre

Tako su mu se kupci, prema informacijama iz Iskre, počeli vraćati, pa su s i njihovim ulaskom Norvežani naručili dodatne brodove. Riječ je o aluminijskim brodovima kao servisnim plovilima u ribogojilištima kojih ove godine planiraju isporučiti 20. Upravo su dobili i novi posao, odnosno 2 električna ribarska broda, od kojih će drugi po redu brod biti ujedno i 100. brod koji se isporučuje Norvežanima, povodom čega se planira svečanost u lipnju, kad će iza novog vlasnika biti velik dio posla na koji se Iskra obvezala i prema hrvatskoj Vladi. Slovenski poduzetnik Dušan Šešok, koji je sa sinovima 100%-tni vlasnik Iskre, inače poznat i kao nekadašnji ministar financija te kasnije graditeljstva i industrije u dvije slovenske Vlade, kaže da im je remont vrlo interesantan s aspekta veće marže, a zanimljiv je i sam posao s vojskom (op.a. dugodišnji ugovori s MORH-om) te se, kaže, nada i da će moguće biti novih prilika i za suradnju s naručiteljima iz vojski drugih zemalja.

“Od predstojećih aktivnosti mogu reći da imamo kraći za uplatu, a novci su na našem računu, tako da za nas to nije upitno”, kaže Šešok. Iskrin ulazak u ovaj škver višestruko je zanimljiv poslovni pothvat. S jedne strane pokazuje izvjesne sličnosti s ulaskom slovenskog aluminijaša Impola u šibenski TLM Aluminium, čime je spašena tamošnja aluminijska proizvodnja također kroz aktivnosti vezane uz otkup razlučnih prava tog stečajnog dužnika. Podsjetimo i da ih je isto pratila puna podrška opstojnosti TLM-a od strane Vlade te Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika. Danas za ovakav razvoj može se čak reći i da kumuje Impol, odnosno preporuka predsjednika Uprave Impola Jerneja Čokla dana Šešoku glede više strana dobrobiti poslovanja u Šibeniku, od Šibenčana kao radnika do cijele društvene zajednice. Da nije bilo te preporuke, kazao nam je Šešok, Iskra sigurno ne bi ušla u ovo preuzimanje koje je razlog zašto su mnogi - odahnuli. Naime, još tijekom 2017. otvoren je stečaj tvrtke NCP-Nautički centar Prgin - Remontno brodogradilište Šibenik, te je zbog rokova iz stečajnog propisa dužniku ozbiljno zaprijetilo gašenje kroz likvidaciju i prestanak ove djelatnosti u toj zoni.

Iako je bilo i drugih interesenata, a zadnji su bili iz Danske te su iz nepoznatih razloga odustali, s dolaskom Iskre i po ocjeni stečajnog upravitelja škvera Milana Budiše Obradovića u zadnji čas spriječen je navedeni crni scenarij. Za to se pobrinula i Vlada. Svojom ovotjednom odlukom Banski dvori dali su suglasnost na prijenos koncesije na pomorskom dobru luke posebne namjene u Šibeniku sa stečajnog dužnika kao dosadašnjeg koncesionara na novog koncesionara Iskra brodogradilište 1, tvrtku koja je i registrirana za gradnju i popravak brodova, sa sjedištem u Šibeniku. To je posljednja karika, odnosno pretpostavka za dovršetak procesa koji traje od jeseni 2108., što prema Šešoku znači da više ništa ne stoji na putu Iskrinom preuzimanju šibenskog remontnog brodogradilišta. U najavi su nova ulaganja u škver, širenje poslovanja kao i novo zapošljavanje. Tako doznajemo da se u prvoj fazi mogu očekivati investicije do 10 milijuna eura u proizvodne kapacitete, odnosno izgradnju novog doka u moru koji može preuzeti u remont i brodove do 120 metara. Postojeći dok, ne samo da je 100-tinjak godina star, nego je poslovno limitirajući jer se na njemu može obavljati remont brodova samo do 70 metara.

“Prema dogovoru s Ministarstvom pomorstva, prometa i infrastrukture u sljedećih tri mjeseca sačinit ćemo detaljan i dugoročan plan ulaganja u tehnološku obnovu, a najkasnije do ljeta predstavit ćemo ga hrvatskoj Vladi”, kaže Šešok.Ujedno je sam plan ulaganja na kojem rade ključni razlog zbog kojeg će novi koncesionar s koncesijom u trajanju do 2034., doznajemo, zatražiti i produženje koncesije za još 10 godina, tj. do 2044. 

Komentari (1)
  • osi3
    osi3 22:03 1.2.2019.

    Ključno je pitanje: jesu li se ovakve koncesijske pogodnosti bile ponudile i Dancima? Ili su Danci otišli, a da nisu naučili kako u Hrvatskoj nisu moguće nikakve investicije bez podrške Komiteta.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!