Domaća potrošnja bezalkoholnih pića je u prvih šest mjeseci smanjena za 17 posto, a što je najveći pad u suvremenoj hrvatskoj državi, kazuju statistike. Nešto je manji pad u kategoriji voćnih sokova i sirupa, a čak 21 posto pali su najraširenji gazirani sokovi i napici. Manji pad zabilježila je i potrošnja mineralne vode, dok rast bilježi jedino prirodna izvorska voda. Znači li to da Hrvati sve više paze na svoj zdravi životni stil? Vjerojatno je činjenica da se općeprihvaćeno voda smatra najzdravijim pićem prodrla i u svijest sve većeg broja hrvatskih građana.

No, za pad prodaje, i što je još bitnije domaće proizvodnje, u prvih šest mjeseci odgovorni su i drugi čindbenici. Tu je prije svega recesija koja je mnoge navela da umjesto umjereno skupih sokova sve češće piju relativno jeftinu flaširanu vodu. Recesija je dovela i do pada u turističkom prometu u prva dva kvartala što automatizmom znači manju potrošnju svih pića, kako u maloprodajnoj mreži tako i u HoReCa mreži distribucije. Osim recesije, turizmu nije pomoglo ni loše vrijeme u kasno proljeće i rano ljeto kada su zabilježene neuobičajeno niske temperature i kiša. Naravno da po takvom vremenu ljudi konzumiraju manje osvježavajućih napitaka, bilo kod kuće, na radnom mjestu ili na terasi nekog kafića. Efekti potpune zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim objektima, prvenstveno u kafićima, klubovima i restoranima, zasada još nisu poznati. Također, iako ne linearno, u ovom razdoblju znatno je pala proizvodnja i prodaja žestokih alkoholnih pića, što i nije odviše loše. Proizvodnja se u ovom sektoru smanjila za devet posto, a potrošnja za pet posto. Proizvođači tvrde da su za ovaj pad više krivi restriktivni porezi no svijest građana.