Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Miroslav Kuskunović/Agrobiz

Zašto Srbija u poljoprivredi zarađuje milijune, dok smo mi stalno u minusu

Susjedna država stalno je u trgovinskom suficitu, postala je jedan od vodećih izvoznika voća i povrća, te kukuruza i sojine sačme, a ove godine proizvodit će je od hrvatske soje, koju su gotovo svu kupili, dok Hrvatska u prvih devet mjeseci ima manjak u razmjeni od gotovo milijardu dolara.

Dragi Hrvati i Hrvatice, vjerujem da će puno vas današnji komentar i usporednu analizu poljoprivredne trgovine Hrvatske i Srbije doživjeti možda negativno i nešto što nije u duhu prošlotjednog trijumfa Hrvatske u rukometnom derbiju sa susjednom Srbijom. Kroz više od 20 godina praćenja poljoprivrede, a posebice vanjske trgovine, često sam pitao ministre kako to da Srbija u razmjeni poljoprivrede ostvaruje višak (i stalno im raste) i zarađuje, a mi stalno povećamo manjak (osim posljednje tri godine godina) i imamo ogroman minus. 

Različiti ministri davali su i različita objašnjenja, od toga da smo mi bogatiji pa više uvozimo, do toga da slabije razvijene zemlje imaju veću poljoprivrednu proizvodnju, a razvijenije opet više zarađuju od trgovine i tzv. tercijarnog sektora. Bilo je i onih koji su znali reći kako mi uvozimo jer imamo jaki turizam, pa do toga da treba oduzeti sve ono što sami ne možemo proizvoditi (npr. banane, kavu, i sl)...I naravno, kako smo mi bili bliže EU, a potom i ušli u tu razvijenu zajednicu od 500 milijuna potrošača, ukinuli carine što je sve rezultiralo i većim uvozu.

Još veći deficit
No, kako to da je susjedna država postala jedan od vodećih proizvođača i izvoznika voća i povrća (svjetski rekorderi u proizvodnji malina), do toga da su postali jedan od vodećih proizvođača kukuruza i svrstali se među 10 najvećih u svijetu. Sve su bolji i u izvozu soje bez GM-a i sojine sačme, koju će ove godine raditi, zamislite, od naše, hrvatske soje, koju su gotovo svu kupili - o čemu ću nešto kasnije. Prošlog tjedna objavljeni su podaci u obje države, o robnoj razmjeni sektora. Hrvatska je u prvih devet mjeseci uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 2,47 milijardi dolara (12 posto više), dok je izvoz bio u dolarima 22 posto veći i dosegnuo je 1,5 milijardi dolara. Kada se sve zbroji, imali smo manjak od gotovo jedne milijarde dolara, a on je već sada u devet mjeseci vrijednosno gotovo isto koliko za cijelu 2016., što znači da će kada se okončana 2017. i zbroji kompletan deficit biti daleko viši.

Istodobno, Srbija je u prvih 11 mjeseci prošle godine u bilanci razmjene ostvarila izvoz od 2,94 milijardi dolara, što predstavlja rast od skromnih 0,5% u odnosu na rezultate u istom razdoblju 2016. Istodobno, uvoz im je iznosio 1,59 milijardi dolara što je 15,8% više od ostvarenog u 2016. Srpski suficit, odnosno višak u trgovini u razdoblju siječanj- studeni 2017. godine, bilježi značajan pad za 13,1% u odnosu na godinu ranije, ali i dalje je izuzetno velik i iznosi čak 1,34 milijarde dolara, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od 154,1%. Naša stopa pokrivenosti iznosi tek 62 posto.

Lošije rezultate srpske poljoprivrede njihovi stručnjaci pripisuju sušnoj godini, te nizu elementarnih nepogoda što je utjecalo na pad u proizvodnji voća i žitarica te uljarica. Unatoč tome, Srbija i dalje ostvaruje odlične rezultate, posebice u odnosu na nas. Ako se uđe u malo dublju analizu onda se može vidjeti da u Srbiji u izvozu dominira voće i povrće, s ostvarenim izvozom od 818,1 milijuna dolara, te žitarice i proizvodi na bazi žitarica s 549,9 milijuna dolara. Naši podaci za devet mjeseci pokazuju da smo mi voća i povrća izvezli u vrijednosti nešto većoj od oko 45 milijuna dolara.

Žitarica smo izvezli za 128 milijuna dolara. Radi usporedbe, navest ću po pet proizvoda iz obje zemlje u izvozu i uvozu, a vi sami zaključite gdje je danas naša poljoprivreda u odnosu na susjede i u čemu su bolji. Tako je Srbija izvezla kukuruza za 269 milijuna dolara, cigareta - 217 milijuna dolara, malina - 213 milijuna dolara, jabuke - 109 milijuna dolara, te šećer za 86 milijuna dolara. S druge strane, uvezli su duhana za cigarete - 98 milijuna dolara, proizvoda za ishranu raznih - 73 milijuna dolara, sirove kave - 69 milijuna dolara, svinjskog mesa u vrijednosti od 61 milijun dolara, te banana - 39 milijuna dolara. 

Ne koriste naša iskustva
U hrvatskom izvozu dominirale su ribe sa 131 milijun dolara, šećer - 98 milijuna eura, čokolada - oko 94 milijuna dolara, kukuruz oko 65 milijuna dolara, te pšenica oko 64 milijuna dolara. Na uvoznoj strani situacija je nešto dramatičnija pa smo uvezli svinjskog mesa za 176 milijuna dolara, kruha, peciva i kolača za 116 milijuna dolara, hrane za životinje za 115 milijuna dolara, čokolade za oko 110 milijuna dolara, te konačno raznih prehrambenih proizvoda za oko 100 milijuna dolara. 

vakako treba napomenuti da je i Srbija nakon sklapanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju počela više uvoziti robe iz EU, jer su skinute carine, no sve to uz daleko, daleko manje poticaje i bez EU fondova (tek su ih ove godine počeli koristiti IPARD). Kada sam prošle godine razgovarao sa srpskim ministrom i pitao ga koriste li hrvatska iskustva u poljoprivredi, on mi je pomalo s ironijom rekao kako ne žele koristiti naša iskustva, jer smo mi ogromnim poticajima umrtvili svoje poljoprivrednike i proizvodnju.

Imaju naše iskustvo kako smo potrošili silne novce, a rušili proizvodnju, što sebi ne žele dozvoliti. Upravo su iz tog razloga i angažirali vodeće hrvatske pregovarače za poljoprivredu, da ih savjetuju, pa sada oni kao privatni konzultanti susjedima govore koje su sve zamke Zajedničke poljoprivredne politike i na što da paze. 

Kraj uvoza sirovina iz Srbije?
Vratit ću se sada i na soju s početka priče. Zemlja koja izvozi sirovinu, a uvozi gotove proizvode je siromašna zemlja i zemlja s problemom. Ako smo mi nekad iz Srbije i uvozili sirovine, to se sada mijenja. Podatak da smo u devet mjeseci izvezli nevjerojatnih 108.000 tona soje vrijedne više od 50 milijuna dolara, govori da nešto u našoj poljoprivrednoj politici ne štima. Ta će soja značajno povećati plus u izvozu Srbije jer će se preraditi i kao sačma završiti na svjetskom tržištu kao NON GMO soja. Naravno, to je trgovina i normalni procesi, ali ipak zabrinjavajući za nas. Osobno bi me više radovao trijumf u poljoprivredi nad susjedima, nego u rukometu, ali tko sam ja da sudim.  

Komentari (3)
  • Jovan
    Jovan 16:08 23.11.2018.

    Razvijamo masovnu industrijsku poljoprivrednu proizvodnju dok zapadnoeuropske zemlje idu na ekološku proizvodnju, odnosno proizvodnju na manjim gospodarstvima, a ne u velikim sustavima. Kao i u drugim sličnim zemljama, i u Hrvatskoj su se prije osamostaljenja forsirali veliki poljoprivredni sustavi, odnosno poljoprivredno-industrijski kombinati (PIK), a slično se nastavlja i danas, umjesto da se radi na jačanju malih obiteljskih gospodarstva te poboljšanju njihove tržišne pozicije poticanjem povezivanja u zadruge, boljih uvjeta financiranja, porezne politike, obrazovanja.

  • miami
    miami 14:57 26.1.2018.

    Srbija nije od jučer -poljoprivredna velesila.

    Iza nje je stoljeće rada sa zemljom- neopterećeno porezima , odnosno , bogato poticajima radi izvoza.
    Isto tako - velik dio je dugo i još danas u vlasništvu države…

    MI smo htjeli biti Nizozemska ..odmah 1991. ..htjeli smo prava na zemlju….vlast pojedinaca..
    a državni aparat je htio - da ga poljopriveda dobro -hrani…

  • Romel
    Romel 8:12 26.1.2018.

    pitao ga koriste li hrvatska iskustva u poljoprivredi,

    Pa jel ima itko normalan na kugli zemaljskoj tko bi u poljoprivredi primijenio hrvatska iskustva,praksu i stručnjake ?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve