Zašto se u vrijeme uspona edukacijskih tehnologija moramo baviti lektirom?

Autor: Bernard Ivezić , 14. veljača 2019. u 22:00

U SAD-u, Indiji i Kini na popis startupa vrijednih više od milijardu dolara sve više iskaču oni koji se bave edukacijskim tehnologijama tzv. edtechom, jer podižu nivo obrazovanja, šire cjeloživotno obrazovanje i podižu konkurentnost biznisa. Posvuda u tome vide smisao, osim u Hrvatskoj.

Tek kad vidite kako napreduju hrvatski startupi Photomath, STEMI i CircuitMess postane vam jasno do koje je mjere obrazovanje postaje ozbiljan biznis.

U jednoj, jedinoj startup kategoriji nalaze se najuspješnija hrvatska mobilna aplikacija svih vremena s više od 100 milijuna korisnika diljem svijeta. U toj istoj kategoriji nalazi se i hrvatski robot koji programiranju uči ni manje ni više nego Amerikance, a on je ujedno prvi komercijalni robot proizveden u Hrvatskoj s više od 1500 prodanih primjeraka. I onda, kao šlag na kraju, tu se nalazi se i najuspješnija Kickstarter kampanja ikad napravljena u Hrvatskoj – vrijedna 324.453 dolara – te tvrtka koja je stvorila najprodavaniji hrvatski DiY proizvod, MAKERbuino ručnu gaming konzolu, koja je isporučena do sada u više od 6000 komada. I baš svi ti proizvodi službe obrazovanju.

Plima investicija
Hrvatski poduzetnici u području edukacijske tehnologije ili skraćeno – edtecha uspjeli su izgraditi međunarodne brendove, proizvode svjetske kvalitete i globalnog uspjeha. Nije se to dogodilo slučajno.

Obrazovanje se posvuda pretvara u veliki biznis, jer ono se više ne odnosi samo na škole, dječje vrtiće i fakultete. Pojavilo se cjeloživotno obrazovanje pa je postojeće visoko obrazovanje pod sve većim pritiskom online edukacije, a kompanije zbog tempa tehnološkog napretka sve više imaju potrebu za efikasnim načinima obrazovanja svojih zaposlenika. Tako je obrazovanje danas postalo jedan od preduvjeta za tržišnu konkurentnost. Brojke to samo potvrđuju.

Tržište vrijedno milijarde
Američka tvrtka Metaari objavila je istraživanje "The 2018 Global Learning Technology Investment Patterns: The Rise of the Edtech Unicorns" u kojem navodi da su globalne investicije u edtech tvrtke lani premašile 16,3 milijarde dolara uz rast od 44,1 posto u odnosu na godinu prije. Na popisu edtech jednoroga, startupa tržišno vrednijih od milijardu dolara, nalazi se primjerice američki Udemi.

Koliko je pak ova kategorija značajna globalno možda najbolje pokazuje podatak da je na tom popisu i indijski BYJU'S, jedan od samo 11 startupa vrijednih više od milijardu dolara u Indiji. Nadalje, na tom je popisu i VIPKID, globalno najveći edtech jednorog te ujedno jedan od najbržerastućih startupa u Kini. Prema podacima lokalnih medija od sredine prošle godine, VIPKID je tada vrijedio 1,5 milijardu dolara, u 2017. imao je prihod od 760 milijuna dolara i zadivljujuće vjerne korisnike. Čak 95 posto polaznika ne odvaja se od te platforme koja spaja učitelje iz SAD-a i Kanade s mladim Kinezima željnim znanja.

Škola zaborava
U Hrvatskoj je pak, izuzmemo li domaće startupe, na afirmaciji obrazovanja u društvu u posljednje vrijeme najviše radio investitor Nenad Bakić.

Pokrenuo je program STEM revolucija, koji je u niže razrede osnovne škole vratio robotiku. U taj je program uspio uključiti više od 3000 učitelja u Hrvatskoj te ga pretvorio u najveći izvannastavni ekosustav projekata u području STEM obrazovanja u Europi. I čime se nakon svega nabrojanog bavi hrvatska Vlada?! Ako mislite da je iskoristila Bakićev napor da ubrza obrazovnu reformi – nije.

Ako mislite da je iskoristila svjetske uspjehe domaćih edtech startupa kako bi potaknula mlade na veće znanstvene uspjehe – nije. Ako mislite da je poduprla domaće edtech startupe kako bi narasli u startupe jednoroge i tako privukli investicije i otvorili nova radna mjesta u Hrvatskoj – nije. Umjesto toga, hrvatska Vlada bavi se lektirom. Briše s popisa lektira Junake Pavlove ulice, Strah u ulici lipa, Pipi Dugu Čarapu, Petra Pana, Pinokija, Ježevu kućicu, Malog princa, Dnevnik Anne Frank i druge poznate naslove. Očigledno možemo biti sretni što Vlada reformu obrazovanja doživljava – neozbiljno!

Komentirajte prvi

New Report

Close